Mala osobna primanja, kao i njihov nerazmjer s iznimno visokim cijenama prehrane koja na mjesečnoj razini uzima i najviše od plaće, razlog su zbog kojega građani BiH za veliku većinu investicija, bilo da se radi o nabavi kućanskih uređaja, opremanju stana ili kuće ili pak različitim drugim namjenama, poput registracije automobila, posežu za kreditima.
Podatak prema kojemu su se građani Bosne i Hercegovine u jednom mjesecu zadužili kod banaka za 78,7 milijuna KM, odnosno da je ukupno kreditno zaduženje stanovnika zemlje premašilo 15 milijardi maraka, na prilično ilustrativan način govori o sintagmi život na kredit, koja u sivilu bosanskohercegovačke ekonomske stvarnosti poprima sasvim novo značenje. Mala osobna primanja, kao i njihov nerazmjer s iznimno visokim cijenama prehrane koja na mjesečnoj razini uzima i najviše od plaće, razlog su zbog kojega građani BiH za veliku većinu investicija, bilo da se radi o nabavi kućanskih uređaja, opremanju stana ili kuće ili pak različitim drugim namjenama, poput registracije automobila, posežu za kreditima.
Struktura
Naravno, tu su i oni dugoročni, namjenski krediti, a kada se sve zbroji, dolazimo do iznosa prema kojem u ukupnoj kreditnoj strukturu građani BiH drže prvo mjesto s dugom od 12,5 milijardi maraka. Na drugom mjestu su privatna poduzeća koja su, prema podacima s kraja kolovoza, bila zadužena za 10,4 milijarde maraka, a slijede vladine institucije s iznosom kredita od gotovo 1,2 milijarde maraka. Iznos kreditnog zaduženja javnih poduzeća bio je 576,8 milijuna maraka, dok su krediti ostalim domaćim sektorima 279,4 milijuna maraka. Navedene brojke moguće je pročitati u novom izvješću Centralne banke Bosne i Hercegovine koje se odnosi na kolovoz, a koje, osim tematike kredita, donosi i druge vrijedne podatke vezane uz novčana kretanja u zemlji, poput depozita, odnosno štednje, kao i deviznih rezervi.
Rast kredita nastavio se i u kolovozu, no ovaj put samo kod sektora stanovništva, dok oni ostali bilježe smanjenje u odnosu na kraj srpnja. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju kolovoza 2024. godine iznosili su 25,05 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 34,9 milijuna KM (0,1%). Kreditni rast je registriran kod sektora stanovništva za 78,7 milijuna KM (0,6%), dok je kod ostalih sektora zabilježeno smanjenje kreditnog rasta, i to: kod vladinih institucija za 8,4 milijuna KM (0,7%), nefinancijskih javnih poduzeća za 15,3 milijuna KM (2,6%), privatnih poduzeća za 19,8 milijuna KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,4 milijuna KM (0,1%).
Ipak, kada se pogledaju godišnje brojke, rast kreditnog zaduženja vidljiv je kod gotovo svih sektora. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u kolovozu 2024. godine iznosila je 9,6%, nominalno 2,2 milijarde KM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,04 milijarde KM (9%), kod privatnih poduzeća za 963,6 milijuna KM (10,2%), kod vladinih institucija za 158,2 milijuna KM (13,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 55,1 milijun KM (24,5%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod nefinancijskih javnih poduzeća za 19,4 milijuna KM (3,3%)
Mogući oporavak
Pitanje kreditiranja iz kuta poslovne zajednice treba promatrati i kroz pozitivniju tematiku, a koja uključuje proces poput modernizacije proizvodnih i drugih pogona, nova zapošljavanja ili pak nove investicije. Stoga rast kredita kod privatnih poduzeća u prvom planu treba promatrati kroz zadržanu, pa i unaprijeđenu ekonomsku aktivnost, a što je osobito važno u vremenima kada ukupni ekonomski rast prouzročen recesijskim kretanjima ne pruža mnogo prostora za optimizam.
