Ropstvo kao tamna mrlja u povijesti bijelog čovjeka je nešto o čemu se zadnjih desetljeća počelo više govoriti, no prije toga se ta tematika uglavnom stavljala pod tepih. Među ranim američkim predsjednicima bilo je 12 robovlasnika. Među njima je bio i sedmi američki predsjednik Andrew Jackson. On je na mjestu predsjednika bio od 1829. do 1837. godine. Njegovo bogatstvo se temeljilo na robovima. Imao je plantaže pamuka, ali su se na njegovoj zemlji uzgajale i druge kulture, kao i povrće i voće, te se držala i stoka. Osim što je živio od svojih posjeda i robovskog rada, zarađivao je i trgujući robovima. Među njegovim plantažama bila i ona Hermitage u američkoj saveznoj državi Tennesseeju. Kao čovjek koji je živio od robova nikada nije ni pomislio da je ropstvo pogrešno. Ovu je plantažu Jackson kupio 1804. i tu je živio sve do svoje smrti 1845.
Jackson doveo sa sobom robove u Bijelu kuću
Nedavno su arheolozi uz pomoći radara otkrili groblje koje se nalazilo na jednom dijelu plantaže Hermitage. Konkretni se dio zemljišta nikada nije koristio za usjeve ili stanovanje. Ovdje je pokopano pretpostavlja se više od 28 robova, no o kojem je točno broju riječ ne zna se jer se trebaju pričekati konkretna arheološka iskapanja. Budući da su grobovi smješteni u blizini drveća moguće je da su neki od ukopa nevidljivi ispod korijenja. Tijekom svog predsjedničkog mandata Jackson je sa sobom doveo robove u Bijelu kuću. Kažu da je sa sobom doveo 14 robova od toga 8 žena i 6 muškaraca. Vjerojatno je broj robova tijekom vremena rastao. Poput drugih robovlasnika davao im je smještan, hranu i odjeću. Međutim, koliko su robovi bili uhranjeni teško je reći i to će pokazati ovo groblje. Jackson je poput ostalih robovlasnika davao bičevati robove kada su to po njegovom mišljenju zaslužili, a kada bi pobjegli unajmio bi ljudi koji su kretali u potjeru za bjeguncima.
Robovi smješteni prema svom statusu
Porobljeni ljudi živjeli su na njegovim posjedima na raštrkanim lokacijama. Njihov je smještaj bio ovisan o njihovom statusu, odnosno onome što su radili za Jacksona. Većina je radila na zemlji, a manji dio je bio angažiran na poslovima vezanim uz samo kućanstvo Jacksonovih. Oni koji su bili zaduženi za dom živjeli su nedaleko njihove kuće. Na imanju Hermitage nađeno je više robovskih nastambi koje su bile prosječno velike oko 4 x 6 metara. U tim je nastambama nađeno podosta artefakata vezanih uz prehranu, šivanje, keramiku odnosno svakodnevicu. Prema onome što se do sada saznalo robovi su svoju prehranu nadopunjavali lovom i ribolovom. Kako su neki od robova imali i novac međusobno su trgovali, a ono što su željeli skriti od svojih vlasnika smještali su u male podzemne komore koje su sami iskopali.
Istraživanje stanja tijela u ovim grobovima će pomoći u razumijevanju svakodnevice robova u prvoj polovici 19. stoljeća. Jackson je kasnije pokopan na svom imanju, a zanimljivo je da na njegovom nadgrobnom spomenika se uopće na navodi da je bio američki predsjednik već se prvenstveno titulira kao general čime se jako ponosio. Ovi nađeni grobovi postat će, kako saznajemo, sastavni dio turističkih tura na plantaži.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Scena.ba
