Sukob na Bliskom istoku ponovno je usmjerio svjetsku pozornost na jedan od najvažnijih geopolitičkih i ekonomskih morskih prolaza – Hormuški tjesnac. Ovaj uski vodeni pojas, smješten između Irana i Omana, ključan je za globalnu trgovinu naftom, a svaki poremećaj mogao bi izazvati drastične posljedice za svjetsko gospodarstvo.
Hormuški tjesnac smatra se jednom od najkritičnijih točaka za transport nafte u svijetu. Preko ovog uskog prolaza dnevno prođe oko 21 milijun barela sirove nafte, što čini približno 21 posto globalne trgovine njome, prema podacima Američke energetske informacijske uprave (EIA) za 2022. godinu.
Zemlje poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata glavne su izvoznice nafte te ovise o Hormuškom tjesnacu kako bi je dostavile na ključna tržišta širom svijeta.
Svaki prekid ili blokada prometa kroz tjesnac mogli bi izazvati ozbiljan poremećaj u opskrbi i podići cijene nafte do nezapamćenih visina.
Najgori scenarij: Što bi moglo poći po zlu?
Energetski analitičari već duže vrijeme upozoravaju na potencijalne posljedice vojnog sukoba na Bliskom istoku, posebno između Izraela i Irana.
Alan Gelder, analitičar u energetskoj kompaniji Wood Mackenzie, izjavio je da bi najgori scenarij uključivao napad Izraela na Iran i iranski pokušaj blokade Hormuškog tjesnaca. Takva blokada dovela bi do drastičnih poremećaja u globalnoj opskrbi jer kroz tjesnac prolazi oko petina svjetske nafte.
‘Blokada Hormuškog tjesnaca imala bi daleko dramatičniji učinak od napada na iransku energetsku infrastrukturu jer je to glavna arterija za transport nafte iz regije koja drži najveće rezerve u svijetu’, izjavio je Gelder za CNBC.
Mnogi se analitičari slažu da tržište trenutno ne uzima u obzir najgori scenarij, nego samo potencijalni utjecaj na iransku energetsku infrastrukturu.
Međutim blokada Hormuškog tjesnaca mogla bi dovesti do skoka cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, a neki analitičari predviđaju i cijene više od 150 dolara, ovisno o trajanju blokade.
Povijesni presedan i energetski šokovi
Blokada Hormuškog tjesnaca i prekid protoka nafte kroz njega mogli bi izazvati energetski šok koji bi bio trostruko veći od onih koje je svijet doživio tijekom naftnih kriza 1970-ih godina. Te krize, poput Iranske revolucije i arapskog naftnog embarga, izazvale su velike poremećaje u svjetskoj opskrbi naftom i nagli skok cijena.
Saul Kavonic, viši analitičar u MST Financialu, smatra da bi u slučaju napada na iransku proizvodnju globalna opskrba naftom bila smanjena za tri posto, što bi samo po sebi moglo dovesti cijene na razinu od 100 dolara po barelu ili više. Ako bi Hormuški tjesnac bio blokiran, Kavonic procjenjuje da bi cijene nafte mogle skočiti iznad 150 dolara po barelu, što bi bilo trostruko veće od šokova 1970-ih.
Globalni utjecaj i cijene nafte
Prema riječima Bjarnea Schieldropa, glavnog analitičara za robu u švedskoj banci SEB, tržište trenutno ne predviđa vjerojatnost velikog prekida opskrbe. Međutim, ako bi se dogodilo ono najgore – zatvaranje Hormuškog tjesnaca mjesec dana ili više – cijene nafte Brent mogle bi skočiti na 350 dolara po barelu, što bi izazvalo pad svjetske ekonomije i dugoročnu destabilizaciju.
Schieldrop ističe da, iako tržište trenutno ne predviđa ovakav scenarij, potencijalni učinak zatvaranja tjesnaca mogao bi biti razoran, a tržište bi se moglo suočiti s nesagledivim posljedicama – padom ekonomskih aktivnosti i ozbiljnim udarcem na globalnu opskrbu energijom.
Utjecaj na tržišta plina
Poremećaji u Hormuškom tjesnacu ne bi utjecali samo na tržište nafte, nego i na tržišta ukapljenog prirodnog plina (LNG). Katar, jedan od najvećih izvoznika LNG-a, ovisi o Hormuškom tjesnacu za transport svog plina, a on čini više od 20 posto globalne trgovine LNG-om.
Prema riječima Warrena Pattersona, voditelja strategije za robu u nizozemskoj banci ING, prekidi u opskrbi LNG-om kroz Hormuški tjesnac mogli bi izazvati dodatne probleme na globalnim energetskim tržištima, osobito tijekom zime na sjevernoj hemisferi, kada raste potražnja za njime zbog grijanja.
‘Poremećaji u transportu LNG-a mogli bi dovesti do nestašica i povećanja cijena plina, što bi dodatno destabiliziralo globalna tržišta energijom’, izjavio je Patterson.
Scena.ba
