Iran se, nakon završetka 12-dnevnog rata, nalazi u stanju koje analitičari opisuju kao „ni rat ni mir“, piše Guardian.
Dodatnu napetost izazivaju nove najave o obnovi sveobuhvatnih sankcija od strane Ujedinjenih naroda (UN), što dodatno ograničava manevarski prostor iranskoj vladi. Mnogi unutar Irana smatraju da bi čak i oružani sukob bio manje štetan od ekonomskih sankcija koje guše zemlju.
Više evropskih država, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, pokrenulo je formalnu proceduru za ponovno aktiviranje UN-ovih sankcija, dajući Iranu rok od 30 dana da omogući potpuni pristup međunarodnim inspektorima svim nuklearnim lokacijama.
Nesmetan ulaz
Evropske sile su naglasile da će sankcije biti povučene ukoliko inspektori dobiju nesmetan ulaz na sve iranske nuklearne objekte, a ne samo one koje je prethodno napala izraelska vojska.
Teheran je izrazio spremnost da pregovara o uvjetima povratka inspektora, ali zapadne diplomate tvrde da nisu dobili nikakve konkretne prijedloge o tome kako bi inspekcije bile organizirane u praksi. Ministarstvo vanjskih poslova Irana, s druge strane, insistira na tome da evropske zemlje nemaju pravno uporište za ovakvo djelovanje.
Zapadne diplomate vjeruju da Iran izbjegava nezavisnu provjeru jer strahuje da bi inspektori mogli potvrditi da je veliki dio njihovog nuklearnog programa, razvijanog tokom posljednje tri decenije, uništen izraelskim napadima. S druge strane, iranski zvaničnici tvrde da će, ukoliko evropske sile nastave s pritiscima i eventualnim uvođenjem sankcija, dati detaljan odgovor o prirodi svojih mjera odmazde.
Ozbiljne posljedice
Iza zatvorenih vrata, u sjedištu Ujedinjenih naroda u Njujorku (New Yorku), britanska i francuska delegacija informisale su ostale diplomate o tehničkim detaljima procesa ponovnog aktiviranja sankcija.
Iako neki političari tvrde da će efekat tih sankcija biti ograničen jer su već ranije bile razmatrane, mnogi upozoravaju na ozbiljne posljedice.
Iranska dobitnica Nobelove nagrade za mir, Širin Ebadi (Shirin Ebadi), izjavila je putem Instagrama da će nove sankcije imati posljedice koje su „mnogo opasnije od rata“. Prema njenim riječima, dodatne mjere će uzrokovati daljnji pad vrijednosti nacionalne valute, urušavanje infrastrukture, rast siromaštva i širenje društvenih kriza. Ebadi jasno ističe da je odgovornost za ovu situaciju prvenstveno na Islamskoj Republici.
Unutar Irana se također vode rasprave o konkretnim efektima vraćanja UN-ovih rezolucija koje, iako nisu direktno usmjerene na naftnu, plinsku i petrohemijsku industriju, niti na bankarski sektor, ipak nameću stroga ograničenja u vojnim i nuklearnim oblastima. Sankcije naročito ciljaju kupovinu i prodaju oružja, te pozivaju države članice UN-a da pojačaju nadzor iranskih transakcija i pošiljki kako bi se spriječila njihova eventualna upotreba u razvoju raketnih i nuklearnih kapaciteta.
U širem političkom smislu, obnova sankcija značila bi da će Iran biti formalno označen kao zemlja koja krši međunarodne zakone i time postati predmet sedmog poglavlja Povelje Ujedinjenih naroda. Time bi kompletan iranski nuklearni program bio proglašen nezakonitim.
Scena.ba
