Prošlo je više od 20 dana od sastanka na Dodikovom imanju u Bakincima kod Laktaša, ali vladajuća koalicija (Trojka-SNSD-HDZ) više se nije sastala niti stavila potpis na sporazum, za koji neki od aktera kažu da nije dogovor pa se postavlja pitanje – šta je.
Da od dogovora vjerovatno neće biti ništa, iako se na to moglo naslutiti od kako se u javnosti pojavio tekst sporazuma, govori i sinoćnje važno priopćenje Naše stranke koje stiže nedugo nakon posjete pomoćnika državnog sekretara Jamesa O’Briena koji je javno kritizirao sporazum iz Laktaša nazvavši ga “manjkavim”.
Sadržaj priopćenja jasno signalizira da od dogovora neće biti ništa jer zašto bi Milorad Dodik i Dragan Čović pristali na uslovljavanje Trojke, a da zauzvrat ne dobiju, naprimjer, po svojoj želji Zakon o sudovima BiH ili izmjene Izbornog zakona.
U vrhu Naše stranke sada smatraju da je prvo potrebno otvoriti pregovore za članstvo u Europskoj uniji, a tek onda započeti razgovore o izmjenama Izbornog zakona i drugim temama. Htjeli priznati ili ne, reteriranje od načelnih dogovara u Laktašima.
To automatski znači da svi dogovori iz Laktaša padaju u vodu jer stopiranje pregovora o reformi izbornog zakonodavstva znači i ručnu kočnicu Dragana Čovića (HDZ) na svim ostalim pitanjima. Svima je jasno da je njemu ovo pitanje ključno i da na njemu već godinama zasniva i svoje političko djelovanje.
A izmjene Izbornog zakona su bile tačka broj 2 u sporazumu. Prije toga je bio samo “dogovor da se od Europske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora EU – BiH”.
Stranka na čijem čelu je Edin Forto ističe da je potrebno hitno usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa koji je prošle sedmice povučen na dodatno usaglašavanje. Pri tome, ni predlagaču zakona, ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, nije bilo jasno zašto su Dodikovi delegati stopirali usvajanje ovog zakona.
S obzirom da se, kako sada stoje stvari, domaći lideri neće dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona, u fokus ponovo dolazi visoki predstavnik Christian Schmidt sa svojim bonskim ovlastima. On je krajem prošle godine obećao djelovanje ako ne bude dogovora političara.
Ultimatum Naše stranke bit će i jasan pokazatelj da li su lideri SNSD-a i HDZ-a, Milorad Dodik i Dragan Čović, i dalje čvrsto na evropskom putu BiH ili su im lični interesi ipak preči od bilo kakvog napretka države i poboljšanja života njenih građana.
Dragan Čović je već pod američkom lupom zbog opstrukcije projekta Južne interkonekcije, a ukoliko sada bude vukao u suprotnom smjeru na putu evropskih integracija, vrlo lako bi mogao biti označen kao osoba koja radi na destabilizaciji situacije u BiH.
Propadanje dogovora odnosno načelnog sporazuma iz Bakinaca značit će sigurno i urušavanje ionako krhkog povjerenja u vladajućoj koalicji. A mart, mjesec odluke za otvaranje pregovora, je za tri tjedna.
Scena.ba
