Na početku rata na Bliskom istoku, stručnjaci i predstavnici industrije upozoravali su da će zatvaranje jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih putova izazvati ozbiljne nestašice nafte, plina i drugih ključnih sirovina. Tri mjeseca nakon početka blokade Hormuškog tjesnaca, ta se upozorenja obistinjuju diljem svijeta, piše The New York Times.
Kroz tjesnac je prije rata prolazila otprilike četvrtina svjetske sirove nafte koja se prevozi morem i petina svjetskog ukapljenog prirodnog plina. Regija je također jedan od najvećih svjetskih dobavljača petrokemijskih proizvoda, uključujući gnojiva i petrokemijski benzin – sirovinu koja se koristi u proizvodnji svega, od plastične folije do industrijskih tinti.
Redukcije struje
Dok je veći dio svijeta krizu osjetio uglavnom kroz skokove cijena, gospodarstva diljem Azije suočila su se s fizičkim nestašicama. Zemlje u razvoju, osobito u Aziji, najteže su pogođene jer su poremećaji u opskrbi naftom, plinom i njihovim derivatima opteretili sve, od poljoprivrede i kuhanja do medicinske dijagnostike.
Vlade diljem regije uvele su redukcije struje, posegnule za hitnim zalihama i grozničavo traže alternativne izvore.
“Ne radi se samo o cjenovnom šoku, već o stvarnim nestašicama”, rekao je Krishna Srinivasan, direktor Međunarodnog monetarnog fonda.
“Kada dođe do nestašica, industrija smanjuje aktivnosti, ljudi ostaju bez posla, a to se onda sekundarno odražava na gospodarski rast”, izjavio je Srinivasan.
Nafta i ukapljeni prirodni plin
Najočitiji prvi udarci u opskrbi pogodili su sirovu naftu i ukapljeni prirodni plin. Oba energenta ovise o prolasku kroz Hormuški tjesnac od velikih proizvođača poput Kuvajta i Katara, a većina pošiljki namijenjena je kupcima u Aziji.
Japan, koji inače više od 90 posto svoje nafte nabavlja iz regije, u travnju je zabilježio pad uvoza sirove nafte od 67 posto. Singapur, koji 95 posto električne energije dobiva iz prirodnog plina i oslanja se na Katar za otprilike četvrtinu uvoza, izdao je opsežne smjernice za uštedu energije.
Dok bogatije nacije poput Japana, Singapura i Kine mogu koristiti strateške rezerve i ponuditi više cijene za alternativne izvore plina, gospodarstva u razvoju pretrpjela su najteže poremećaje. U Bangladešu je vlada uvela raširena planska isključenja struje.
Helij
Rat je poremetio i tržišta proizvoda koji se dobivaju iz prirodnog plina, a među najvažnijima je helij. Prije rata, Katar je osiguravao otprilike trećinu svjetske opskrbe. Proizvođači čipova koriste ga za hlađenje strojeva, farmaceutske tvrtke za kontrolu kvalitete proizvoda, a neophodan je i za hlađenje supravodljivih magneta u uređajima za magnetsku rezonanciju.
Richard Brook, izvršni direktor konzultantske tvrtke Garrison Ventures, rekao je da će, s obzirom na smanjene isporuke iz Katara i probleme s ruskim zalihama, raspoloživi helij vjerojatno biti prioritet za one koji su spremni platiti najvišu cijenu – posebno za divove u proizvodnji poluvodiča u Južnoj Koreji i Tajvanu te američke zdravstvene tvrtke.
To ostavlja manje bogate kupce da se bore s nestašicama. U Indiji su se cijene helija već udvostručile, rekao je Pavan Choudary, predsjednik Indijskog udruženja za medicinsku tehnologiju, dodajući da nestašica predstavlja ozbiljnu prijetnju manjim, ruralnim bolničkim mrežama baš u trenutku kada zemlja “širi kvalitetnu dijagnostiku na područja koja je nikada nisu imala”.
Gnojivo
Perzijski zaljev ključan je izvor gnojiva, što sukob čini prijetnjom globalnoj sigurnosti hrane. Pet velikih izvoznika – Iran, Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein – zajedno osiguravaju više od trećine svjetskih zaliha uree, najčešćeg dušičnog gnojiva.
Cijene uree porasle su za 80 posto od veljače, prema podacima Svjetske banke. Američki poljoprivredni div Mosaic Company nedavno je naveo rastuće troškove sumpora kao razlog za smanjenje proizvodnje fosfatnog gnojiva. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) označila je Južnu Aziju kao regiju koja se suočava s “ekstremnim rizikom”.
Poljoprivrednici u zemljama poput Pakistana i Bangladeša prisiljeni su saditi usjeve u osiromašenom tlu. U opasnosti su i mali poljoprivrednici u Africi, koji, prema Afričkoj razvojnoj banci, uzgajaju 70 posto hrane za subsaharsku Afriku.
Petrokemijski benzin
Nestašice sirove nafte odrazile su se i na rafinirane proizvode poput petrokemijskog benzina, derivata toliko raširenog u proizvodnji da ga se često naziva “brašnom industrije”. Nestašice su posebno izražene u istočnoj Aziji. Japan i Južna Koreja uvelike se oslanjaju na uvoz iz Katara i Kuvajta.
U Japanu su nestašice pogodile tiskarsku industriju, potaknuvši velike brendove poput proizvođača grickalica Calbee da s ambalaže uklone boju kako bi uštedjeli na tintama. U Južnoj Koreji, veliki proizvođači smanjili su proizvodnju kemikalija koje se koriste u plastici.
Haruhiko Sakaino, bivši stručnjak za rafinerije i savjetnik japanske Agencije za prirodne resurse i energiju, rekao je kako se očekuje da će broj japanskih tvrtki koje ulaze u “crvenu zonu” poremećaja proizvodnje naglo porasti do lipnja.
Ukapljeni naftni plin
Bliski istok jedan je od glavnih svjetskih izvoznika ukapljenog naftnog plina (UNP), mješavine propana i butana koja se u zemljama u razvoju masovno koristi za kuhanje i grijanje. Od izbijanja rata, Indija je postala epicentar krize s ovim gorivom.
Kao drugi najveći uvoznik UNP-a na svijetu, Indija ovisi o stranim izvorima za više od polovice svoje godišnje potrošnje, a većina tih pošiljki povijesno je prolazila kroz tjesnac. Kriza je izazvala masovno zatvaranje malih poduzeća, restorana i hotela.
U nastojanju da zaštite kućanstva, vlasti su uvele stroge restrikcije na komercijalnu opskrbu. Unatoč naporima vlade da pronađe alternativne izvore, komercijalne isporuke pale su na otprilike 70 posto prijeratne razine, priopćilo je indijsko Ministarstvo nafte i prirodnog plina.
Mlazno gorivo
Europa je bila u središtu zabrinutosti zbog moguće nestašice kerozina jer je najveći kupac mlaznog goriva koje se prevozi kroz Hormuški tjesnac. Regija zasad nije ostala bez goriva jer su rastuće cijene potaknule SAD i druge dobavljače da preusmjere pošiljke europskim kupcima, a europske rafinerije povećale su vlastitu proizvodnju.
Ipak, visoki troškovi prisilili su velike prijevoznike, uključujući Lufthansu i KLM, da smanje broj letova. Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, europski zračni promet manji je za oko 5 posto. James Simpson iz tvrtke S&P Global Energy smatra da nedavni pad cijena odražava “smanjenje potražnje zbog otkazivanja letova, a ne temeljno poboljšanje opskrbe”.
Prema Olivieru Jankovecu, glavnom direktoru udruženja zračnih luka ACI Europe, zrakoplovne tvrtke imaju ograničen uvid u potražnju u nadolazećim mjesecima.
“Sve ovisi o geopolitici i posljedicama naftne krize, uz mogućnost da šok zbog porasta troškova života stavi na kušnju otpornost potražnje”, rekao je Jankovec.
Scena.ba
