KADA je Jared Kushner, zet Donalda Trumpa, odlučio investirati u luksuzni turistički kompleks na idiličnoj južnoj obali Albanije, vjerojatno nije računao da će time potaknuti nacionalni ustanak. No pokazalo se da Albanci nisu oduševljeni idejom da bogati strani ulagači betoniraju njihova prirodna bogatstva kako bi gradili hotele za bogate strane turiste.
Predloženo odmaralište s 10.000 kreveta u blizini zaštićenog područja, doma plamenaca, kornjača i jedne od najočuvanijih riječnih delta u Europi, izazvalo je možda i najveće narodne prosvjede otkako je ta mala balkanska država prije više od tri desetljeća napustila komunizam, piše Politico.
U samo dva tjedna “revolucija plamenaca”, kako je postala poznata, prerasla je iz ekološkog prosvjeda u nacionalnu kampanju protiv cijele albanske vladajuće klase. Godine percepcije o korupciji, stihijskom turizmu, frustracije gospodarskim razvojem jedne od najsiromašnijih europskih zemalja i osjećaj da se državom upravlja u interesu malobrojnih bogataša, a ne građana, doveli su mnoge Albance do ruba strpljenja.
Prosvjednici sada traže ostavku, pa čak i zatvaranje premijera Edija Rame te oporbenog čelnika i bivšeg premijera Salija Berishe, dvojice najdugovječnijih političkih lidera od pada komunističkog režima 1991. godine.
“Ovo je prosvjed protiv cijelog sustava”
“Mladi i građani ovdje ne prosvjeduju samo protiv Rame i Berishe, nego protiv cijelog sustava”, rekla je Françeska Muço, aktivistica civilnog društva koja se pridružila prosvjedima u Tirani, mašući transparentom s plamencom i pozivajući na zatvaranje obojice političara.
“Ovo je prosvjed protiv kompletnog sustava uspostavljenog nakon pada diktature i svih negativnih modela koje su normalizirali u ovoj zemlji”, dodala je.
Albanski biolog Olsi Nika, koji je vodio kampanju za proglašenje rijeke Vjose nacionalnim parkom, kaže da je bijes prosvjednika puno dublji od ljutnje na strane investitore. “Ovdje se ne radi o protivljenju Jaredu Kushneru”, rekao je, dodajući da Albanija ima dugu povijest zanemarivanja ekoloških standarda i raširene političke korupcije.
Sam Rama bio je izrazito nepopustljiv. Za Politico je rekao da su strani ulagači u nekretnine poput Kushnera važniji za Albaniju od njezinih vlastitih građana.
“Stranci su prvi prioritet… jer stranci donose novac u zemlju za Albance”, rekao je Rama, bivši profesionalni košarkaš, u intervjuu početkom lipnja. U istom je razgovoru ustvrdio da se strani mediji za priču zanimaju samo zbog Kushnerove uključenosti. “Da nije Jareda, ne bi ih bilo briga što se događa u Albaniji”, rekao je.
Ramini provokativni komentari, izrečeni dok su prosvjedi već zahvaćali zemlju, nisu smanjili napetosti.
“Ako je to otvoreno rekao, to je jedan od razloga zašto prosvjedujemo”, rekao je Redi Muçi, oporbeni zastupnik iz lijeve stranke Lëvizja Bashkë. “Albanija je postala nepodnošljiva zemlja za Albance”, dodao je, navodeći rast troškova života, širenje Airbnba u Tirani i odmarališta duž obale.
Resort usred jednog od najvrjednijih područja Albanije
Vlora na južnoj obali Albanije epicentar je turističkog buma za posjetitelje koji traže sunce i more po nižim cijenama nego u Grčkoj. No obala sjeverno od grada još je velikim dijelom netaknuta. Plamenci borave u plićacima, kornjače se gnijezde u pijesku, a tuljani se i dalje pojavljuju duž tog divljeg dijela obale.
Zaštićeno područje Pishë Poro-Narta dio je delte rijeke Vjose, koju često nazivaju posljednjom divljom rijekom Europe. Upravo ondje planirano je luksuzno odmaralište vrijedno 1.4 milijarde eura, koje bi u jedno od biološki najbogatijih područja Albanije urezalo novi “grad” s 10.000 kreveta.
Iako je projekt postao sinonim za Kushnera i njegovu suprugu Ivanku, kćer američkog predsjednika Donalda Trumpa, neka novija izvješća sugeriraju da se Kushnerova investicijska grupa Affinity Partners povukla iz projekta. Iz Affinityja nisu odgovorili na upite Politica, a pokušaji izravnog kontakta s Kushnerom bili su neuspješni.
U središtu spora je činjenica da su radovi na odmaralištu odobreni bez procjene utjecaja na okoliš. Na terenu se već vide cesta, policijske patrole i betonski temelji uklonjenih ograda.
“Imamo gnijezdo kornjača iz ove godine koje su uništili strojevi. Udaljeno je samo kilometar odavde”, rekao je zaštitar prirode Konstandin Xhaho, stojeći na litici s pogledom na zaštićeno područje Vjosa-Narta.
Krajem svibnja zaštitar je vukao jednog prosvjednika preko iste litice dok su mještani i aktivisti zahtijevali uklanjanje ograda. Takve scene samo su pojačale nemire.
Deseci tisuća Albanaca izašli su na ulice. Prosvjedi u Tirani ušli su u treći tjedan, a slične demonstracije održavaju se u Skadru, Draču, Lezhi i Gjirokasteru. Albanci u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu također su organizirali prosvjede.
Turisti ili Albanci?
Rama inzistira da Albaniji trebaju strana ulaganja. Njegova vlada želi zemlju pretvoriti u “Maldive Europe”, a taj je plan već utrostručio broj posjetitelja u samo desetljeću. Prošle godine Albaniju je posjetilo više od 12 milijuna turista, četiri puta više od broja stanovnika.
Taj rast donio je pohvale UN Turizma, agencije Ujedinjenih naroda. No brzina razvoja ima cijenu. Luksuzni turizam sve više opterećuje okoliš, a prosvjednici, oporbeni političari i civilno društvo tvrde da građanima donosi malo ekonomske koristi. Mladi Albanci istodobno napuštaju zemlju u najvećem broju u Europi.
“Snažan sam zagovornik održivog modela razvoja”, rekao je za Politico Silvio Gonzato, veleposlanik EU u Albaniji. “Zato mi se ponekad slama srce kada vidim što je učinjeno, jer prepoznajem iste glupe pogreške koje smo napravili u Italiji, u drugim dijelovima Europe, možda u Rumunjskoj”, dodao je.
Albanija je donijela kontroverzne zakone o strateškim ulaganjima i zaštićenim područjima za koje ekološke organizacije i prosvjednici tvrde da pogoduju turističkom sektoru i otvaraju put projektima poput Kushnerova. EU je upozorila da bi Tirani, nastavi li tim putem, moglo biti još teže zatvoriti poglavlje o okolišu u pristupnim pregovorima.
Gabriel Schwaderer, izvršni direktor EuroNatura, rekao je da vladin vremenski okvir budi sumnju da Tirana pokušava progurati što više turističkih projekata prije nego što je pristupanje EU prisili na stroža ekološka pravila.
Kushnerovi planiraju i resort na jedinom albanskom otoku
U Vlori Kushnerovi planovi nisu jedini kontroverzni projekt. Zračna luka Vlorë već je postala simbol istog razvojnog modela: projekti se guraju u osjetljivim ekosustavima, uz optužbe za netransparentne procedure i pogodovanje. Zračna luka trebala je biti otvorena 2025., ali je otvaranje odgođeno, a projekt je sada predmet pravnog spora između dioničara i albanske države.
Kushner i Ivanka Trump planiraju pretvoriti i Sazan, jedini albanski otok, u luksuzno odmaralište. Lokalni stanovnici strahuju da će takvi projekti značiti gubitak pristupa prirodi.
“Mi želimo ovakvu prirodu jer u njoj tako uživamo”, rekao je Agron Shehaj iz Vlore, pokazujući na Zvernec i Sazan. “Sutra možete brodom otići na Sazan. Ako se izgrade odmarališta, nećemo moći ući.”
“Ovo je najvažniji trenutak u 30 godina”
U Tirani prosvjednici ovo nazivaju najvažnijim trenutkom u Albaniji od pada komunizma. Njihovi transparenti i povici pozivaju na novu Albaniju koju će voditi ljudi svih dobi i društvenih slojeva, pokušavajući vratiti zemlju koja još uvijek nosi ožiljke teške tranzicije iz zatvorene komunističke diktature Envera Hoxhe u otvorenu europsku demokraciju.
“Mislim da je u posljednjih 30 godina ovo bio najvažniji trenutak za nas”, rekao je Emir Leqini, 21-godišnji prosvjednik iz Tirane koji studira računarstvo. “Jer ovo je prvi put da se ne bojimo prosvjedovati, možemo dići svoj glas i tražiti ono što je naše.”
Rekao je da prosvjedi neće prestati dok Rama ne podnese ostavku. “Nećemo otići ako Rama ne ode. On sam može odlučiti želi li otići. Ali mi ne idemo nikamo dok on ne napusti premijersku fotelju. Vrlo jednostavno”, rekao je.
Pokret se više ne tiče samo zaštićenog područja Pishë Poro-Narta, nego 35 godina frustracije albanskom tranzicijom od komunizma, kojom su dominirala dva lidera: Rama i Berisha.
Berisha, vođa konzervativne Demokratske stranke, povremeno je vodio Albaniju od kraja komunizma do 2013. i smatra se ocem demokratske Albanije. No i on je sada meta prosvjednika, frustriranih sustavom za koji kažu da je donio desetljeća korupcije, niske plaće i masovno iseljavanje.
“To me ne uznemirava”, rekao je Berisha o pozivima na njegovo zatvaranje. “Ne smijete dopustiti da vam sporedne stvari odvrate pažnju od onog glavnog. A glavno je da traže Raminu smjenu.”
Berishi su SAD pod administracijom Joea Bidena 2021. zabranile ulazak zbog, kako je Washington naveo, “značajne korupcije”, a kasnije mu je i Ujedinjeno Kraljevstvo izreklo zabranu zbog navodnih veza s organiziranim kriminalom. Berisha odbacuje sve optužbe i tvrdi da su sankcije bile politički motivirane.
Projekt koji vlast istodobno najavljuje i relativizira
Prema nekim izvješćima, pritisak EU zbog rezervata Pishë Poro-Narta možda je već dao rezultat. Europska komisija tvrdila je da joj je albanski ministar okoliša Sofjan Jaupaj rekao da su građevinski radovi obustavljeni i da će se provesti sveobuhvatna procjena utjecaja na okoliš u dogovoru s civilnim društvom.
No Jaupaj i Rama poriču da je to rečeno Komisiji. Ministarstvo okoliša tvrdi da konačni prijedlog projekta nije podnesen, da građevinski radovi nisu započeli i da građevinska dozvola nije izdana. Rama, međutim, javno inzistira da će se projekt nastaviti, što se teško uklapa u tvrdnju da projekt ne postoji.
Dokazi na terenu govore sami za sebe. U zaštićenom području vide se betonski temelji uklonjenih ograda i cesta izgrađena kako bi se omogućio početak gradnje. Rama tvrdi da je put napravljen za lokalnu zajednicu. Ekolog Joni Vorpsi iz najstarije albanske ekološke nevladine organizacije PPNEA pita: “Koja zajednica?”
“Nećemo više imati zaštićenih područja ako svatko tko ima novac može razvijati svoju imovinu unutar njih”, rekao je Vorpsi. S brda iznad predložene lokacije vidi se divlji otok Sazan, još uvijek netaknut. No Vorpsi se boji da takvi prizori neće potrajati ako albanska vlada ne promijeni smjer.
“Ostat će nam samo gradovi”, upozorio je.
Scena.ba
