Jutarnji novi požar na odlagalištu Uborak kod Mostara bio je ukupno sedmi u posljednje tri godine. Ova informacija dodatno ilustrira činjenicu da odlagalište Uborak predstavlja školski primjer sistemskog i institucionalnog zakazivanja.
Fokus donosi priču potkrijepljenu mnoštvom podataka o tome kako je odlagalište Uborak postalo ekološka bomba. Uborak je postao simbol ekološkog javašluka!
Odlagalište Uborak i požari od lipnja 2023. do lipnja 2026.
Spomenuti požari dogodili su se u vremenskom razdoblju lipanj 2023. – lipanj 2026. godine. Nastali su upravo zbog neadekvatnog zatrpavanja odlagališta Uborak raznim materijalima. Tako je, primjerice, požar koji je izbio 18. lipnja 2023. godine zahvatio odloženi komunalni otpad, dok je vatra u veljači 2024. godine izbila unutar dubljih slojeva odlagališta. Taj požar je potvrdio nakupljanje odlagališnih plinova (metana) uslijed lošeg održavanja, odnosno nepostojanja ispravnog sustava ventilacije.
Požari koji su uslijedili dogodili su se uglavnom tijekom ljetnih razdoblja. To je dovodilo do neugodnih mirisa i dima koji se širio po Mostaru
Zašto istrage Tužiteljstva HNŽ-a godinama tapkaju u mjestu?
Nakon posljednjih katastrofalnih požara u kojima je izgorjela reciklažna hala i tisuće nelegalno odloženih guma, MUP HNŽ-a i dežurni tužitelji službeno su pokrenuli kriminalističku istragu. Cilj je utvrditi radi li se o namjernom podmetanju požara ili teškom nemaru unutar poduzeća.
Tužiteljstvo HNŽ-a je u više navrata formiralo predmete “odlagalište Uborak”, i to povodom prijava Udruge “Jer nas se tiče” protiv odgovornih osoba u Gradskoj upravi i menadžmentu JP Deponija. Prijave se odnose na ugrožavanje okoliša, nesavjestan rad u službi i odlaganje opasnog otpada.
Međutim, ove istrage godinama tapkaju u mjestu ili rezultiraju donošenjem odluka o neprovođenju istrage zbog “nedostatka dokaza o namjeri”. Ostaje za vidjeti hoće li biti promjena i nakon katastrofalnog požara od ponedjeljka.
Ilegalni počeci 1960-ih, prva blokada krajem 1980-ih godina
Odlagalište Uborak formirano je tijekom 1960-ih godina na lokalitetu Buđevci-Uborak. Na samom početku radilo se o neuvjetnom, odnosno praktički divljem odlagalištu na koje se otpad odlagao bez ikakvih inženjerskih ili ekoloških studija.
S druge strane, u samoj okolici odlagališta nije bilo kuća. Prigradsko mostarsko naselje Vrapčići bilo je znatno manje i fizički potpuno odvojeno od lokaliteta odlagališta otpada.
Tijekom 1970-ih godina, gradske vlasti donijele su odluku o službenom proglašenju Uborka centralnim gradskim odlagalištem. Upravljanje se povjerava tadašnjem jedinstvenom općinskom komunalnom poduzeću. No, za razliku od nekih kasnijih vremena, u ukupnom otpadu tada je dominirao biorazgradivi i organski otpad.
No, 1980-e godine sa sobom donose veće probleme. Tijekom tih godina pa do samog predratnog razdoblja na odlagalište je odloženo blizu tri milijuna kubika otpada. Odlagalište Uborak postaje regionalno odlagalište koje prima otpad ne samo iz Mostara, već i iz okolnih općina.
Prva blokada u aranžmanu mještana zbog odlagališta Uborak nije se dogodila tek 2019. godine, o čemu su mnogi mediji izvještavali, već krajem 1980-ih godina! Jednako kao i 2019., stanovnici Mjesne zajednice Vrapčići su krajem 80-ih potpuno blokirali ulaz u odlagalište. Tvrdili su da morfologija terena ne udovoljava ekološkim kriterijima.
Izdavanje i povlačenje okolišnih dozvola u proteklim godinama i tužbe
Glavni preokret i eskalacija krize u posljednjem razdoblju počinju 2019. godine, kada su građani okupljeni oko Udruge “Jer nas se tiče” blokirali odlagalište. Učinili su to nakon saznanja da se na odlagalište odlaže opasni medicinski, životinjski i dehidrirani mulj s mostarskog pročistača otpadnih voda.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma u nekoliko je navrata izdavalo pa ukidalo okolišne dozvole pod pritiskom tužbi.
Tako je, primjerice, u prvih desetak dana prosinca 2022. Županijski sud u Sarajevu poništio dva dokumenta koja je donijelo Federalno ministarstvo okoliša i turizma (tada na čelu s Editom Đapo). Najprije je poništen Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za regionalno odlagalište Uborak, a zatim je poništena i okolišna dozvola za ovo odlagalište.
Treba podsjetiti i na to da je ovo ministarstvo 17. kolovoza 2025. zaprimilo rješenje Federalne uprave za inspekcijske poslove kojim se zabranjuje odlaganje miješanog komunalnog otpada na dijelu odlagališta Uborak.
Politička i institucionalna blokada: “Ping-pong” na relaciji Mostar – Vlada FBiH
Mostar godinama nije imao Gradsko vijeće (od 2012. do 2021. godine), što je onemogućilo donošenje novog Prostornog plana i iznalaženje nove, adekvatne lokacije za odlagalište.
Gradsko vijeće Mostara 27. studenoga 2007. godine donijelo je odluku o osnivanju Javnog poduzeća za upravljanje komunalnim otpadom pod nazivom J.P. “Deponija” d.o.o. Mostar.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma tek u lipnju 2009. godine donosi okolišnu dozvolu za odlagalište Uborak. Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara izdaje urbanističku suglasnost tek 15. srpnja 2011. godine. Ovi datumi govore da se lokalnim i federalnim vlastima nije posebno žurilo.
A onda dolazi do zastoja, iz razloga što vlasnici traže izvlaštenje i kuća koje nisu bile predmet eksproprijacije. Dolazi do zastoja u eksproprijaciji zemljišta. Nakon toga Grad Mostar počinje radove na izgradnji novog odlagališta Uborak-Buđevci. Međutim, na zahtjev tvrtke „Generalservis“ Sarajevo, kao jednog od dioničara starog odlagališta, federalni inspektor poništava izdanu dokumentaciju.
Godina je 2013. i tek tada Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdaje Gradu Mostaru urbanističku suglasnost. Međutim, Generalservis pokreće upravni spor kod Županijskog suda u Sarajevu, a sud poništava rješenje i vraća predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
Kako na federalnoj razini ne postoji Zakon o legalizaciji izgrađenih objekata, Federalno ministarstvo prosljeđuje predmet Gradu Mostaru na rješavanje. No, Grad Mostar vraća predmet Federalnom ministarstvu, smatrajući da nema nadležnosti za postupanje, tako da je ishod ponovni zastoj.
Vlada Federacije BiH potom daje suglasnost Gradu Mostaru za privremeno odlaganje komunalnog otpada na lokaciji Uborak. Federalna vlada prenosi nadležnost, a Županijsko ministarstvo potom donosi odobrenje za građenje odlagališta krutog otpada u Mostaru.
Odlagalište Uborak i upozorenja Ureda za reviziju institucija FBiH
Ured za reviziju institucija FBiH u svojim je izvješćima upozoravao da se sredstva za odlagalište Uborak troše na “krpanje” i parcijalna proširenja kapaciteta, umjesto na konačno zatvaranje i ekspresnu rekultivaciju starog odlagališta.
“Sredstva koja Grad Mostar prikuplja na temelju ekoloških pristojbi i kredita međunarodnih institucija (poput Svjetske banke) često se ne implementiraju namjenski za sanaciju procjednih voda i filtara na odlagalištu”, navodili su iz Ureda za reviziju institucija FBiH.
Revizorski nalazi ukazivali su i na potpuni izostanak dugoročne vizije upravljanja otpadom na županijskoj i gradskoj razini, zbog čega se Mostar konstantno nalazi na rubu komunalnog kolapsa.
Ured za reviziju institucija FBiH posljednje revizijsko izvješće o JP Deponija objavio je za 2018. godini. Međutim, lani su objavili izvješće o tome je li i u kojoj mjeri postupljeno po preporukama izdanim 2019. godine. Ustanovili su da je za sedam godina realizirano tek sedam od 12 preporuka, da četiri nisu realizirane, dok za jednu preporuku nije izvršena ocjena.
Scena.ba
