Nakon što je Vlada Srednjobosanske županije dodijelila koncesiju za izgradnju kamenoloma u Mjesnoj zajednici Poriče na području Općine Bugojno, mještani su podnijeli kaznenu prijavu protiv načelnika Općine Hasana Ajkunića. Međutim, Tužiteljstvo ove županije prvo je preuzelo dokumentaciju iz Općine Bugojno, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija SBŽ-a, koja se odnosi na koncesijske ugovore i potraživanja.
Kako su iz Županijskog tužiteljstva 2023. godine izjavili za Radio Slobodna Europa u vezi s planiranom izgradnjom kamenoloma u Bugojnu, formiran je predmet po prijavi mještana MZ Poriče.
„Tužiteljstvo provjerava navode i prikuplja određenu dokumentaciju i druge dokaze te će tek nakon toga odlučiti o konačnoj tužiteljskoj odluci“, navedeno je u odgovoru Tužiteljstva SBŽ za RSE, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.
Nakon toga Tužiteljstvo SBŽ odbacilo je prijavu, pa su mještani pravnu zaštitu zatražili i kod Tužiteljstva FBiH. Međutim, odgovor je bio isti. Prijava je odbijena.
„To je više politička odluka jer ako je izvođač radova došao na lice mjesta, a mi ga fizički spriječili da započne iskopavanja, pozvali inspekciju koja mu je naložila što sve od dokumenata mora imati, tada mu je točno trebalo još 13 dozvola. Poslije toga načelnik Bugojna na Vijeću moli vijećnike SDA da podrže projekt kamenoloma. Ja odgovorno tvrdim da je načelnik Hasan Ajkunić umiješan u kriminal“, kaže Bakir Morić, predstavnik MZ Poriče, te dodaje kako su prekršene sve zakonske procedure.
Radovi na iskopavanju, odnosno kamenolomu, ne mogu započeti dok se ne dobije suglasnost mještana Poriče.
Morić nam priča kako su otišli i u Vladu SBŽ te razgovarali sa sada već bivšim ministrom gospodarstva Nisvetom Hrnjićem, koji im je rekao da Vlada nije ništa poduzela, već da je Općina to učinila.
„Kako će Vladina kantonalna komisija za koncesije dati suglasnost a da nisu pregledali sve papire? Rekao nam je ‘mi smo mu dali dozvolu, on će raditi’. E pa neće!”, prepričao nam je dio razgovora Morić.
Osim pravne borbe, mještani ove mjesne zajednice zbog svega trpe različite pritiske na radnim mjestima. Naš sugovornik navodi kako mu je uprava Binasa, gdje je zaposlen, smanjila plaću.
„Dolazili su mi kući, šarali po vratima, provociraju, ali neće im proći jer to nije po zakonu“, naglašava on.
Kaže da su pritiscima izloženi i drugi mještani.
„Mojem susjedu, koji na 70 metara od kamenoloma drži ribnjak, u mjesec dana je došlo sedam inspekcija, kome to još dolazi toliko, a naravno nisu ništa pronašli, ali na taj način vrše pritiske na nas“, navodi Morić.
Mještani ne žele kamenolom pored kuća.
Neformalna skupina građana MZ Poriče više od dvije godine upozorava na, kako kažu, niz nezakonitih radnji i procedura u vezi s planiranom izgradnjom kamenoloma.
Osim što nema suglasnost lokalne zajednice, kamenolom – koji je planiran da se otvori u neposrednoj blizini magistralnog puta, lokalne rječice, legalnog ribnjaka i kuća u kojima se živi – nema ni Urbanističku suglasnost, dozvolu od Direkcije za ceste SBŽ, prethodnu vodnu suglasnost, studiju procjene utjecaja na okoliš, odobrenje Ministarstva gospodarstva za istraživačke radove niti je predviđen u prostornom planu Srednjobosanske županije iz 2018. godine.
Istovremeno, Bakir Morić naglašava da bi izgradnja kamenoloma ugrozila građane koji žive u neposrednoj blizini.
„Najudaljenija kuća od planiranog kamenoloma u Bugojnu je 70 metara i to bi nas ugrozilo, ta prašina od kopanja. Osim toga, u blizini planirane izgradnje je i bazen s pitkom vodom kojom se opskrbljuju mještani naselja Poriče“, objašnjava Morić.
Dodaje kako su upozorili sve institucije u Općini Bugojno da planirana izgradnja kamenoloma nije po zakonu.
„Borimo se protiv načelnika, koji je naš susjed i koji živi u Poriču, i od te borbe nećemo odustati“, dodaje Morić.
Investitoru se sudi zbog reketarenja, on želi biti načelnik.
Na mjestu gdje je planiran kamenolom eksploatirat će se građevinski kamen dolomit koji se koristi kao nasip za autoceste. U međuvremenu je iz tvrtke koja je dobila koncesiju „Kvatro“ rečeno za RSE kako ne namjeravaju odustati od izgradnje kamenoloma.
U prosincu 2021. godine Općinsko vijeće Bugojno dalo je suglasnost tvrtki „Kvatro d.o.o.“ za koncesiju za izgradnju kamenoloma na lokalitetu Bukovački potok. Nakon toga, Vlada Srednjobosanskog kantona i tvrtka „Kvatro d.o.o.“ Bugojno u svibnju 2022. godine sklopili su Ugovor o koncesiji.
Vlasnik tvrtke „Kvatro“, Ibro Mandara, 2023. godine za Radio Slobodna Europa izjavio je kako „nema ništa nezakonito u planiranoj izgradnji kamenoloma“. „Naravno da će se graditi. Izgradnja će početi kad bude prikupljena dokumentacija. Nabavljam, polako prikupljam… Ne može se za dan, dva ili mjesec dana dobiti sve dozvole. Sve ide svojim tijekom“, rekao je tada Mandara.
Direktor te tvrtke uhićen je 2022. godine i protiv njega se vodi istraga u Tužiteljstvu SBŽ.
Sumnjiči se da je u prethodne četiri godine kontinuirano iznuđivao novac od Davora Ivoša, vlasnika jednog gospodarskog subjekta iz Bugojna, upućujući mu ozbiljne prijetnje po život i tijelo.
Na taj način za sebe je stekao protupravnu imovinsku korist od približno 1,2 milijuna konvertibilnih maraka, a gospodarskom subjektu nanio veliku materijalnu štetu.
Par mjeseci kasnije, Tužiteljstvo SBŽ podiglo je optužnicu protiv Ivoša zbog kaznenog djela zloupotreba položaja ili ovlasti, a u travnju 2023. godine optužnicu je potvrdio Općinski sud u Bugojnu.
Ivošu se stavlja na teret da je u svojstvu odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje i predstavljanje Nogometnog kluba Iskra Bugojno i predsjednika Upravnog odbora Nogometnog kluba Iskra Bugojno, suprotno Statutu udruge građana Nogometnog kluba Iskra Bugojno, iskorištavanjem službenog položaja ili ovlasti s ciljem stjecanja imovinske koristi, sebi pribavio imovinsku korist u iznosu od 34.250,00 KM.
Godinu dana nakon podizanja optužnice, Davor Ivoš odlučio se kandidirati na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini. Kandidirao se kao nezavisni kandidat za načelnika Bugojna.
Pokušaji pogodovanja investitoru događali su se i ranije.
Bilo je to krajem 2021. godine, kada je na Općinskom vijeću Bugojno izglasana sporna Odluka o davanju prethodne suglasnosti gospodarskom društvu „Kvatro d.o.o.“ Bugojno za istraživanje i eksploataciju kamena dolomita na lokalitetu Bukovački potok, koji pripada MZ Poriče.
Odluka je donesena bez ijednog dokumenta, analize, procjene utjecaja na okoliš, bez javne rasprave i mišljenja mještana koji žive u neposrednoj blizini potencijalnog kamenoloma, a na temelju nje Vlada SBŽ investitoru je izdala koncesiju na 30 godina.
Nakon toga, Općinsko vijeće ignoriralo je građansku inicijativu s 1.200 potpisa za poništenje navedene odluke, a zatim i Instituciju ombudsmana za ljudska prava, koja im je u više navrata postavljala pitanje je li donesena odluka u vezi s građanskom inicijativom koju su građani pokrenuli još u svibnju 2022. godine, a ako nije, iz kojih razloga nije.
Oporbeni vijećnici u prosincu 2022. pokušavaju temu kamenoloma staviti na dnevni red sjednice Vijeća i poništiti prethodno donesenu odluku. Međutim, glasovanjem vijećnika SDA to je spriječeno.
Pokušali su manipulirati i javnom raspravom. Šef službe za gospodarstvo u Općini Bugojno neovlašteno je zakazao javnu raspravu na kojoj se trebalo nezakonito raspravljati o „novoj lokaciji kamenoloma“ u MZ Poriče. No kako je na raspravu, nepredviđeno po planovima onih koji su je organizirali, došao velik broj mještana, medija i gostiju, nitko iz Općine, uključujući spomenutog šefa Službe, nije se pojavio, tako da je rasprava otkazana bez objašnjenja.
Tada je stupila na scenu nova taktika. Naime, investitor je na temelju neke nove skice lokaliteta, koju je sam nacrtao, zatražio suglasnost od Savjeta mjesne zajednice.
Kontroverzni investitor uspio je na „svoj“ način osigurati suglasnost većine Savjeta mjesne zajednice Poriče za kamenolom na „novoj“ lokaciji. Za suglasnost su bila četiri od sedam članova Savjeta: Niko Miličević, Adnan Bašić, Nihad Mandara i Rasema Ždralović.
Iako su znali da takvu odluku ne mogu donijeti bez izjašnjavanja mještana MZ Poriče (odnosno suglasnosti Zbora građana), na što ih je upozoravao predsjednik MZ Rusmir Hrnjica – jer statuti Općine Bugojno i mjesne zajednice jasno propisuju za koja pitanja je nadležan Savjet MZ i tko može tražiti od Savjeta da se izjasni o nekom pitanju, a to su Općinsko vijeće i načelnik Općine – iz samo njima poznatih razloga, ovo četvero članova bilo je ZA.
„Znali smo za pritiske na Savjet, razgovarali s njima da ne mogu davati takvu vrstu suglasnosti za nešto što nije njihova nadležnost bez Zbora građana, Načelnika ili Općinskog vijeća. Održali smo sastanak s njima i jasno im dali do znanja da ne pristajemo na nešto što je doneseno nezakonito, bez naše volje i mišljenja. Bez obzira na sve to, njih četvoro su se grčevito borili da daju suglasnost iz samo njima poznatih razloga, a poznavajući investitora, možemo pretpostaviti što ih je ‘motiviralo’“, naveli su za portal antikorupcija.info članovi neformalne skupine građana MZ Poriče.
„Mi smo se izjasnili na Zboru građana, gotovo jednoglasno da ne podržavamo otvaranje kamenoloma u našim dvorištima, prikupili potpise 1.200 mještana, dostavili ih općinskoj upravi i Ministarstvu gospodarstva SBŽ naš stav, ali Vlada SBŽ i resorno ministarstvo donijeli su Odluku i potpisan je ugovor za sporni kamenolom“, dodaju aktivisti ove skupine.
Neformalna skupina građana MZ Poriče ima samo jedan zahtjev, a to je da Vlada SBŽ poništi sporni ugovor o koncesiji i stane na stranu pravde i zakona.
Iz Vlade SBŽ na upite do objave ovog teksta nisu odgovorili.
Scena.ba
