Ekonomije šest zemalja Zapadnog Balkana u narednom desetljeću trebaju zajedno uložiti najmanje 37 milijardi američkih dolara da bi građane i imovinu adekvatno zaštitile od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena, konstatirano je u regionalnom Izvješću Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR).
Kako se dodaje, učinkovito djelovanje u klimatskim pitanjima moglo bi donijeti ogromnu korist Zapadnom Balkanu, tj. Albaniji, BiH, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori a ta bi ulaganja pomogla izbjeći gubitke ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i ubrzati ekonomski rast.
Izostanak djelovanja nije opcija budući je regija već pod snažnim utjecajem klimatskih promjena te će se, uz sve ekstremnije padaline, njihove posljedice pogoršavati. Rastuću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. godine zabilježeno preko 1.500, za 21% više tijekom proteklog desetljeća. Suše negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, dok toplotni valovi pridonose zagađenju zraka, uzrokujući tisuće slučajeva prijevremene smrti godišnje, ukazuje Svjetska banka.
Značajan povrat uloženog u prilagođavanje klimatskim promjenama
– Klimatske promjene jasna su prijetnja ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana, ističe Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan te dodaje da su troškovi ulaganja u prilagođavanje značajni. No, poručuje ona, dobra vijest je da su koristi od tih ulaganja još veće.
– Ako se pripremimo za klimatske rizike, možemo spasiti živote, sačuvati lokalne zajednice i potaći ekonomski rast, dodala je Xiaoqing Yu. Prema procjenama Svjetske banke, značajan je povrat uloženog u prilagođavanje klimatskim promjenama, osobito u ekonomijama nižeg i srednjeg dohotka, gdje se za svaki uloženi dolar ostvari korist u vrijednosti od oko četiri dolara. Zemlje Zapadnog Balkana, nadalje, trebaju smanjiti emisije stakleničkih plinova kako bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strana ulaganja. Pa ipak, postizanje klimatske neutralnosti do 2050., sukladno ciljevima EU-a, iziskivalo bi dodatna ulaganja od 32 milijarde američkih dolara. Emisije stakleničkih plinova moglo bi se svesti na ništicu na razini cijele ekonomije do 2050. ako bi solarne elektrane, vjetroelektrane i hidroelektrane mogle proizvesti više od 95% ukupne energije, znatno više od sadašnje jedne trećine, procjenjuje se.
Osim navedenog, nužna je i dekarbonizacija sektora građevinskih objekata kroz ulaganja u energijsku učinkovitost dok se i sektor prometa mora dubinski transformirati putem smanjenja potražnje za vozilima, usvajanjem održivijih vidova prijevoza i prelaskom na električna vozila. U izvještaju se ističe da značajan dio potrebnih financijskih sredstava može doći iz privatnog sektora. No, za mobiliziranje privatnih ulaganja, zemlje Zapadnog Balkana moraju osigurati stabilno regulatorno okruženje i atraktivna financijska tržišta kako bi potakle tvrtke iskoristiti prilike koje tranzicija pruža.
– Za zemlje Zapadnog Balkana je prilagođavanje klimatskim promjenama od ključnog značaja kako bi maksimalno iskoristile svoj potencijal i potakle snažan, održiv razvoj, kaže Nicolas Marquier, regionalni menadžer Međunarodne financijske korporacije (IFC) za Zapadni Balkan, i ukazuje da je od presudnog značaja za to upravo udio privatnog sektora. Izvješće sadrži i jasnu i pravodobnu putanju za dosezanje nulte razine emisija, istodobno osiguravajući da lokalne zajednice budu zaštićene i da se ekonomski okoriste zelenom tranzicijom.
Preporučene javne politike
U izvještaju CCDR za Zapadni Balkan predstavljeno je nekoliko preporučenih javnih politika koje će regiji omogućiti do 2050. postići klimatsku neutralnost. Te preporuke su podijeljene na tri kategorije javnih politika: Transverzalne: Uspješno prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica iziskuje povezivanje institucija u cilju provedbe aktivnosti u tim oblastima. Tako je, npr., nužno osnovati posebna državna tijela ili povjerenstva fokusirana na klimatske promjene, a nacionalne obveze u pogledu klimatskih promjena trebale bi predstavljati osnovu za rješavanje svih klimatskih pitanja. Prekogranične: Suradnja među zemljama ključna je za otklanjanje klimatskih rizika koji nadilaze zemljopisne granice.
Ciljane: Odgovor na konkretne potrebe osjetljivih zajednica nužan je za djelotvornu primjenu rješenja i sprovođenje javnih politika, a među ciljanim politikama je i reforma obrazovanja kako bi se unaprijedilo mobilnost radne snage i aktivnosti na usvajanju klimatski pametnih praksi. Grupacija Svjetske banke si postavila ambiciozan cilj do 2025. usmjeriti 45% svog financiranja u klimatske aktivnosti, pri čemu će sredstva biti ravnomjerno raspodijeljena na ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagođavanje njima. Tijekom fiskalne 2023. i 2024. godine, Grupacija je osigurala blizu 1,2 milijarde dolara za financiranje klimatskih aktivnosti na Zapadnom Balkanu.
Scena.ba
