Klimatske promjene su ireverzibilne, naša prilagodba mora biti takva, nema povratka na staro, naglasio je akademik Mirko Orlić, klimatolog i oceanograf, u Otvorenom.
Protekla 2023. obilježio je porast stakleničkih plinova.
‘I dalje smo civilizacija koja ovisi o ugljenu, nafti i plinu. Na području čitave Hrvatske bilo je vrlo toplo ili ekstremno toplo, a bilo je nekoliko posebnih događaja, poput oluje u Zagrebu u srpnju, poplave u kolovozu. Oni su testirali sustav otpornosti, koliko smo prilagođeni na klimatske promjene’, rekao je u HRT-ovoj emisiji ‘Otvoreno’ o klimatskim promjenama dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Dr. sc. Branka Pivčević Novak, v.d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknula je kako postoji veliki interes globalne javnosti da se nešto poduze po tom pitanju. Dodala je kako su na Globalnoj konferenciji o klimi u Dubaiju čelnici uspjeli ipak usvojiti konkretnije ciljeve.
‘Cilj je transformacija cijelog društva, to je stvar globalnog dogovora. Svaki je dogovor vrlo važan i Hrvatska daje svoj doprinos’, poručila je.
Copernicus služba za klimatske promjene, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, objavila je među ostalim kako su kritični pokretač neuobičajenih temperatura zraka tijekom 2023. godine bile neviđene visoke površinske temperature u oceanu.
Akademik Mirko Orlić, klimatolog i oceanograf, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu rekao je da je uzrok El Nino, pojava izuzetno visokih temperatura u području Pacifika. Naglasio je da je to prirodna pojava koja postoji stotinama godina, ali kada se dogodila u situaciji globalnog zatopljenja, onda dolazi do dodatnog zatopljenja na cijeloj zemlji.
‘Bilo je puno toplinskih valova u moru, bilo ih je u Sredozemlju, imali smo visoke temperature u Jadranu. Toplinski valovi jako utječu na živi svijet u moru’, dodao je.
Druga stvar po kojoj će pamtiti 2023. je da se u Jadranu počeo očitovati porast morske razine, navevši podizanje morske razine krajem listopada, početkom studenog – četiri poplave u nizu na priobalju, npr. na Cresu. Na pitanje možemo li strahovati da ćemo u budućnosti imati potopljene priobalne gradove, Orlić je rekao da možemo, ako je riječ o podizanju morske razine.
‘Klimatske promjene su ireverzibilne, naša prilagodba mora biti takva, nema povratka na staro’, naglašava.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, rekla je da se pokazalo da je klima postala klima ekstrema.
‘Oboreni su toplinski ekstremi, i ekstremi vjetra i oborina. Klimatski sustav upozorio nas je na ono što nas čeka u budućnosti i na što se moramo pripremiti i pokazao nam jekoliko smo ranjivi.’
Kao posebno osjetljive točke izdvojila je gradove, ne samo zbog povećane temperature, nego i zbog urbanih poplava, jer kanalizacijski sustav i nedostatak zelenih površina čine to da te poplave nema kuda otići, jake tuče i nevremena mogu ugroziti ljudske živote. Ugrožena je i poljoprivreda, vegetativni periodi se mijenjaju, prijete suše, poplave, postoji niz sektora u kojima smo vrlo ranjivi.
Scena.ba
