Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić.
U mjestu Grgino Polje, na području općine Vitez, gdje su se nekada nalazili poljoprivredni objekti Poljoprivrednog društva Vlašić, danas se nalazi više od stotinu privatnih stambenih objekata, kuća. Novinari Žurnala posjetili su ovo mjesto gdje su razgovarali s mještanima. Jedan od njih je Zlatko Vuleta koji je ovdje izgradio kuću u kojoj živi skoro 20 godina.
„Ja sam u to vrijeme bio istjeran iz stana u Novom Travniku. Čuo sam da se dodjeljuju placevi ovdje, otišao sam u Općinu, tražio da me evidentiraju za dodjelu parcele. U Općini su mi rekli da nađem slobodan plac, da ga zauzmem i da pravim kuću. To je bilo 2002. godine.“
Vuleta je odmah napravio temelje, a u kuću je uselio 2005. godine. Tvrdi, bez ičije pomoći, bez donacija. Ubrzo je priključena voda i struja, što je uredno platio. Od tad redovno plaća sve komunalije, uključujući i godišnje plaćanje komunalne naknade.
On je samo jedan od mnogih koji su u ovo mjesto došli nakon 2000. godine, te su tu izgradili kuće. Razgovarajući s njima zaključujemo da je riječ većinom o izbjeglicama. Svi ponavljaju da su tada iz Općine Vitez tvrdili da plac dobijaju besplatno i da mogu zauzeti slobodne placeve i izgraditi stambene objekte.
Dvadesetak godina kasnije, priča se promijenila, uvjeravaju nas. Ne mogu dobiti posjedovni ili vlasnički list, a pojavile su se i informacije da placeve moraju platiti kako bi dobili taj papir.
„U Općinu sam išao nebrojeno puta i tražio posjedovni list koji mi nisu mogli dati. Govorili su mi da moram uraditi legalizaciju, da plaćamo to. U posljednjih pet ili šest godina su se pojavile informacije da se to nešto mora platiti. Jednom kad sam tražio, rekli su mi da ne mogu dobiti, da sam tu „na divlje“. Rekao sam im da sam tu već 15 godina, da pošalju radne mašine i poruše kuću, jer sam nelegalno u svojoj kući. Nasmijali su se samo i to je to. Praktično, kuća je moja, a nije moja“, priča Zlatko Vuleta novinarima Žurnala.
Zvanični upit poslali smo i Općini Vitez, ali do kompletiranja teksta odgovor nismo dobili. Detaljnije odgovore ranije nisu uspjeli dobiti čak ni mještani. Vuleta govori o svom iskustvu:
„Kad su se pojavile informacije u vezi s plaćanjem, pitao sam koliko bi nas koštalo po kvadratnom metru to. Kažu od 12 do 14 maraka, pa čak i 10 do 14 maraka. Ništa mi nisu detaljno obrazlagali, samo su govorili – gdje ste vi vidjeli da se negdje nešto dobija džaba? A onda se pojavilo pitanje vlasništva imovine, je li to državna ili općinska. Da li su šta utvrdili, ne znam.“
JE LI RIJEČ O DRŽAVNOJ IMOVINI?
Upravo pitanje vlasništva imovine daje cijeloj ovoj priči još jedan, mnogo širi kontekst. Naveli smo već da je, prema dostupnim informacijama, prije rata ovo zemljište bilo u vlasništvu Poljoprivrednog društva Vlašić. Tu su se nalazili poljoprivredni objekti poput štala, farmi…
Inače, PD Vlašić je prije rata raspolagao ogromnom količinom zemljišta. Poslije zamršenih poslova privatizacije i promjena vlasništva tokom i nakon rata, danas dio tog zemljišta i imovine koriste privatne firme i fizička lica.
Prije rata, djelovalo je samo jedno društvo, ono sa sjedištem u Travniku koje je i raspolagalo tom imovinom. Koliko su stvari zamršene, pokazuje i rješenje Višeg suda u Zenici iz ratne, 1993. godine kada se, među ostalim, vrši promjena sjedišta preduzeća iz Travnika u Vitez.
Danas, ipak, postoje dva različita društva, pod istim imenom – PD Vlašić. Jedno sa sjedištem u Travniku, drugo sa sjedištem u Vitezu. Jedno u vlasništvu Općine Travnik, drugo u vlasništvu Općine Vitez.
Imovina travničkog PD Vlašić je nesporno državna imovina, što znači da podliježe Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. S druge strane, zemljište u Vitezu, koje koristi tamošnji PD Vlašić, sporno je zbog neriješene privatizacije i diobe imovine sa travničkim PD Vlašić.
Uprkos tome, pisali smo, Općina Vitez preuzimala je zemljište od PD Vlašić Vitez. Zašto je to važno u kontekstu priče o izgrađenim kućama u mjestu Grgino Polje?
Prema dostupnim podacima, upravo je Općina Vitez posjednik cijelog ovog zemljišta koje je nekada pripadalo PD Vlašić. Kako i kada je to urađeno, nije poznato.
Evo još jednog interesantnog detalja. Zemljište na kojem se nalazi kuća Zlatka Vulete nalazi se na parceli 2245/7, u katastarskoj općini Zabilje. Riječ je o ogromnoj parceli, površine 121.762 m², na kojoj se nalazi na desetine kuća. Kao što se može vidjeti, zemljište nije isparcelisano.
Interni općinski podaci su drugačiji. Na skici koju je Vuleta dobio iz općinskog katastra na kojem se nalazi i njegova kuća, jasno su vidljive granice parcela.
ISPAŠTAJU MJEŠTANI
Mještani Grginog Polja danas ne mogu legalizirati kuće i upisati se kao vlasnici ili posjednici zemljišta. Nemogućnost stavljanja nekretnine pod hipoteku radi dizanja kredita ili do kraja legalna prodaja samo su neke od posljedica s kojima se suočavaju Vuleta i njegovi susjedi.
Jedan od njih, Jozo Stojak, u Grgino Polje došao je 2008. godine, a danas je i više nego razočaran:
„Grabili su se ovdje placevi, malo je „divlje“ bilo, kako je ko ugrabio. U Općini sam tražio jednom skicu da vidim parcelu svoju i to je to. Ne treba meni to. Ja kao čovjek, doselio, izgradio kuću, bez njihove pomoći ikakve, ostavio život i zdravlje ovdje. Žena, ja i šestoro djece. Ne moram ja to ni tražiti, trebaju oni sami meni doći i ponuditi te papire, a ne da ja njih moljakam. Čuo sam da ljudi plaćaju, ali nisam nikad vidio papire nikakve. Svaka njima čast, ja ne mogu platiti. Ali zašto bih plaćao nakon toliko godina?“
Mještani koriste priliku upoznati nas i s drugim problemima ovog kraja. Kažu kako su za asfaltiranje i uličnu rasvjetu oni izdvojili 50% sredstava, dok je ostatak osiguran iz budžeta Općine Vitez. Međutim, problem kanalizacije nikada nije riješen, svaka kuća ima svoju septičku jamu, a čišćenje sami plaćaju. Čak i rasvjeta koju su dijelom platili ne radi kako treba.
„Pred izbore obećanja su velika, a učinak nikakav. Eto kanalizaciju još uvijek nemamo. Već duži niz godina dolazi nam rješenje da platimo komunalnu naknadu. Zbog čega da plaćam, ako ovo nije naše? To je kao za čišćenje snijega zimi i održavanje ulične rasvjete. Koliko održavaju, najbolje pokazuje da više rasvjetnih tijela ne radi, u 1 sat poslije ponoći ih isključuju…“, zaključuju oni. Piše Žurnal.info.
Scena.ba
