Projekcije MMF-a pokazuju značajan rast BDP-a po stanovniku u eurima diljem Europe do 2030., no poredak se ne mijenja bitno kada se gleda kupovna moć.
Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku jedan je od najčešće korištenih pokazatelja za usporedbu gospodarstava i u većem dijelu Europe trend je uzlazan. No, rast tog pokazatelja ne znači uvijek da neka zemlja napreduje u odnosu na druge: poredak se mijenja kako se sva gospodarstva razvijaju zajedno. Mjesto koje neka zemlja zauzima na ljestvici često daje korisniju sliku od samog broja.
Koje se europske zemlje očekuju kao vodeće prema BDP-u po stanovniku do 2030. i dolaze li značajne promjene? Euronews Business analizirao je projekcije iz MMF-ova izvješća World Economic Outlook za 2025. i 2030., obuhvaćajući nominalni BDP po stanovniku i paritet kupovne moći (PPP), koji uzima u obzir razlike u cijenama među državama.
Irska preuzima prvo mjesto od Luksemburga prema PPP-u
Među 41 europskom državom – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, članice EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – predviđa se da će Irska do 2030. zauzeti prvo mjesto prema BDP-u po stanovniku izraženom u paritetu kupovne moći, preuzevši ga od Luksemburga, koji vodi 2025.
Ovaj podatak dolazi uz važnu napomenu. Irski BDP poznat je po tome što je iskrivljen zbog snažne prisutnosti multinacionalnih kompanija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja, smatra da je bruto nacionalni dohodak (BND) puno bolji pokazatelj stvarne ekonomske aktivnosti zemlje. Prema podacima Svjetske banke o BND-u za 2024., Irska se uopće ne bi našla među prve četiri zemlje.
Očekuje se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, pri čemu njihove pozicije ostaju stabilne između 2025. i 2030. Među pet najvećih europskih gospodarstava, Njemačka je najbolje rangirana na 12. mjestu, slijede Francuska (15.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (16.). Italija je na 18. mjestu, dok je Španjolska najniže rangirana među njima, na 22. mjestu.
Zemlje kandidatkinje na začelju — uz jednu iznimku
Donjih devet mjesta uglavnom zauzimaju zemlje kandidatkinje za EU, što uključuje i Bosnu i Hercegovinu, pri čemu Ukrajina, Kosovo i Moldavija drže samo dno ljestvice. Turska je među njima iznimka – predviđa se da će 2030. biti na 29. mjestu, ispred triju punopravnih članica EU-a: Bugarske, Latvije i Grčke.
Ako se izuzmu Irska i Luksemburg, razlike unutar EU-a i dalje su izrazite. Danska predvodi preostale s oko 100.000 dolara (otprilike 92.000 eura), što je gotovo dvostruko više od Grčke s oko 54.000 dolara (otprilike 50.000 eura) – najnižim iznosom među članicama EU-a. Među velikim gospodarstvima, Njemačka ima najveću kupovnu moć s oko 86.000 dolara (otprilike 79.000 eura), dok je Španjolska najslabija s oko 66.000 dolara (otprilike 61.000 eura) – razlika od približno 31%.
Izvan EU-a slika je još izraženija. Gotovo sve zemlje kandidatkinje, predviđa se, bit će ispod 50.000 dolara (otprilike 46.000 eura), a neke su znatno niže, s iznosima ispod 30.000 dolara (otprilike 28.000 eura) – otprilike upola manje od razine Grčke. Razlika između EU-a i zemalja koje čekaju na članstvo i dalje je velika.
Bosna i Hercegovina trenutno zauzima 38. mjesto, a prema ovim prognozama, tu će se i zadržati do 2030. godine. Iza naše zemlje su samo Moldavija, Kosovo i Ukrajina, dok su ostale zemlje iz okruženja pozicionirane nešto bolje.
Razlika se produbljuje u eurima
U nominalnim iznosima izraženima u eurima razlike su još veće. Projekcije MMF-a procjenjuju da će BDP po stanovniku među 41 državom do 2030. iznositi od svega 7.276 eura u Ukrajini do 152.417 eura u Luksemburgu – razlika koja je znatno veća od one koju pokazuju usporedbe prema paritetu kupovne moći. Bugarska je na dnu EU-a s 28.086 eura. Čak i ako se izuzmu Luksemburg i Irska (137.819 eura), raspon unutar Unije ostaje značajan.
Danska je treća među članicama EU-a s 84.128 eura, a slijede Nizozemska (79.613 eura), Švedska (73.104 eura) i Austrija (67.406 eura). Njemačka, sa 65.924 eura, zauzima 10. mjesto ukupno – jedina među pet najvećih europskih gospodarstava koja ulazi u prvih deset. Ujedinjeno Kraljevstvo slijedi odmah iza na 11. mjestu sa 64.360 eura.
Izvan EU-a, Švicarska (127.846 eura), Island (108.366 eura) i Norveška (93.046 eura) nalaze se među prvih pet ukupno, između Luksemburga i Irske na samom vrhu.
Opći obrazac ostaje isti: zemlje sjeverne i zapadne Europe grupiraju se na vrhu, dok istočna Europa — a posebno zemlje kandidatkinje za EU — znatno zaostaju.
Scena.ba
