Toplinski udar je na vrhuncu. Živa u termometru u Hrvatskoj danima doseže 40 stupnjeva, a iz svijeta stižu vijesti o 46 stupnjeva na jugu Italije ili nevjerojatna 52 stupnja u Kini. Koji su zdravstveni znakovi za uzbunu i granice što ih ljudi mogu izdržati kada je riječ o vrućini, pitali smo Nevenu Đurović, voditeljicu smjene u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba.
Đurović je kazala da su simptomi zbog kojih treba potražiti hitnu liječničku pomoć – vrtoglavica, mučnina, opće loše stanje, malaksalost i iscrpljenost.
‘Ako su udruženi s poremećajima svijesti, ne daj bože konvulzijama ili povišenom temperaturom, onda se svakako treba obratiti hitnoj pomoći’, kazala je liječnica. Prilikom blažih simptoma – mučnine i vrtoglavice – treba piti dovoljno tekućine, nadoknaditi sol, jesti lagane obroke, izbjegavati alkohol i maknuti se sa sunca, dodala je, naglasivši da kad prestane znojenje te se pojave poremećaj svijesti i visoka temperatura, onda je već panika i ne radi se više o sunčanici, već o toplinskom udaru.
Početkom srpnja tri puta u četiri dana obaran je globalni toplinski rekord. U istom razdoblju zabilježen je i najtopliji dan ikad. Pitali smo je i koje su granice što ih ljudsko tijelo može podnijeti kada su u pitanju visoke temperature. Liječnica Đurović kaže da ne postoji precizan broj, tj. podatak do koliko se stupnjeva može izdržati, a do koliko ne može.
‘Pogledajte samo što Arapi prežive, područja u kojima žive su najtoplija’, poručila je Đurović i istaknula da je preporučljivo za kronične bolesnike da ne izlaze u najtoplijem dijelu dana, kada su temperature iznad 30 stupnjeva, a za zdrave osobe kada su one iznad 35. Objasnila je da je optimalna temperatura na kojoj se može normalno funkcionirati ona ispod 30 stupnjeva.
Međutim ovih dana temperature nerijetko idu i iznad 40 stupnjeva. Zbog toga bi se svi koji to mogu, kaže, trebali maknuti sa sunca, a oni koji ne mogu i moraju raditi na otvorenom trebali bi raditi česte pauze i probati izbjeći najtopliji dio dana, piti dovoljno tekućine, konzumirati laganu hranu te izbjegavati alkohol.
‘Mala djeca i starije osobe osjetljiviji su na vrućinu, kao i trudnice te kronični bolesnici. Zdrave osobe mogu podnijeti više, ali ne preporučuje se testirati koliko’, kazala nam je Đurović. Različita istraživanje daju različite i ne baš konkretne odgovore na pitanje koliku vrućinu ljudi mogu izdržati.
Prema jednom od posljednjih istraživanja na tu temu znanstvenika sa Sveučilišta Roehampton u Velikoj Britaniji, gornja kritična temperatura za ljude je između 40 i 50 Celzijevih stupnjeva te ovisi i o vlažnosti zraka. Visoke temperature potiču ljudsko tijelo na proizvodnju znoja koji hladi kožu dok isparava. Ali kada je uključena i vrtoglavo visoka vlažnost, isparavanje se usporava i na kraju prestaje. Pri vrlo visokoj relativnoj vlažnosti zraka ljudi mogu biti ugroženi već i na 35 stupnjeva, a u pustinjama, u kojima je zrak izuzetno suh, mogu izdržati znatno više temperature.
Scena.ba
