Američka svemirska agencija (NASA) lansirala je danas iz centra Kennedy na Floridi Teleskop Nancy Grace Roman, koji će dodatno pridonijeti razumijevanju procesa u svemiru i otkriti njegove najmračnije tajne. Teleskop spaja široko vidno polje s oštrim infracrvenim vidom kako bi istražio goleme dijelove neba i duboko prodro u kosmičku povijest. Ova vodeća misija pomoći će astronomima istražiti tamnu tvar, tamnu energiju i svjetove izvan našeg Sunčeva sustava, poznate kao egzoplaneti.
Njegova će istraživanja podržati širok raspon istraživanja koja se protežu daleko izvan glavnih znanstvenih ciljeva misije.
“Roman je upravo onakva priča o uspjehu kakvu želimo vidjeti u NASA-i. Ova misija, završena prije roka i u okviru proračuna, odražava više od desetljeća posvećenosti NASA-ine radne snage i naših industrijskih partnera. Sada će nam Roman dati novi atlas svemira, pomaknuti granice otkrića i pokazati što je moguće kada američki svemirski program spoji hrabre ambicije s discipliniranim izvršenjem”, rekao je prvi čovjek NASA-e Jared Isaacman.
Tim za kontrolu na zemlji u NASA-inu Centru za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland, počeo je primati telemetrijske podatke od Romana sedam minuta nakon lansiranja. Raketa Falcon Heavy ponašala se kako se očekivalo, odvojivši se od opservatorija 31 minutu nakon početka leta. Nakon odvajanja od središnje jezgre, potisnici rakete sigurno su se vratili na mjesto lansiranja radi obnove.
“Roman će biti stroj za otkrivanje koji će nas više nego ikada prije dovesti bliže odgovorima na najdublja pitanja čovječanstva o našoj kosmičkoj povijesti”, rekla je Nicky Fox, pomoćnica administratora Direktorata za znanstvene misije u sjedištu NASA-e u Washingtonu.
“Sa svojim velikim vidnim poljem i velikom brzinom istraživanja, Roman će nas uvesti u novu eru otkrića i učiniti nevidljivo vidljivim, postavljajući temelje za potragu čovječanstva za životom izvan našeg Sunčeva sustava”, poručila je.
Tijekom lansiranja i rane orbite, Roman koristi zemaljske stanice i relejne satelite Mreže bliskog svemira (Near Space Network) za razmjenu podataka o praćenju, telemetriji i zapovijedima sa zemaljskim kontrolorima. Oko 70 minuta nakon lansiranja, Mreža dubokog svemira (Deep Space Network) preuzima komunikaciju i vodi Roman prema drugoj Lagrangeovoj točki Sunce-Zemlja, ili L2, oko 1.609.344 kilometara od Zemlje.
Roman se najprije povezuje s tom mrežom putem Komunikacijskog kompleksa dubokog svemira u Canberri u Australiji. Otprilike šest sati poslije prebacit će se na Komunikacijski kompleks dubokog svemira u Madridu u Španjolskoj, a zatim na Komunikacijski kompleks dubokog svemira u Goldstoneu u Kaliforniji, osiguravajući neprekidni kontakt s Romanom tijekom cijelog putovanja.
Nekoliko tjedana nakon početka Romanova putovanja aktivirat će se njegov primarni instrument, Širokopojasni instrument (Wide Field Instrument). Ova infracrvena kamera od 300 megapiksela ima 18 4K detektora, od kojih je svaki veličine slanog krekera.
Ovi detektori prikupljaju fotone svjetlosti koji će se dekodirati u oštre kosmičke panorame. Zahvaljujući krutom dizajnu opservatorija i stabilnim optičkim performansama, on će brzo skenirati nebo bez potrebe za znatnim vremenom između odvojenih promatranja. Romanov teleskop dizajniran je za pregledavanje svemira tisuću puta brže od NASA-ina svemirskog teleskopa Hubble.
Tijekom preostalog tromjesečnog razdoblja puštanja Romana u rad, znanstvenici će podvrgnuti instrumente nizu kalibracija i testova. NASA očekuje da će prve Romanove slike objaviti početkom 2027. godine.
“Nikada prije nismo bili u mogućnosti promatrati svemir očima poput Romanovih. Ne možemo reći što ćemo još znati i vidjeti do ovoga vremena sljedeće godine”, naveli su iz NASA-e.
Scena.ba
