OHRABRENA Rusija pojačala je vojne ofenzive na dvije bojišnice u Ukrajini, dok obje strane pokušavaju steći prednost prije nego što borbe oslabe s dolaskom jeseni.
Moskva želi maksimalno proširiti teritorij koji drži prije nego što ozbiljno razmotri prekid vatre, tvrde analitičari i vojni zapovjednici za Washington Post. Ukrajina, s druge strane, nastoji što usporiti rusko napredovanje i pritom im nanijeti što veće gubitke.
Ruske snage postupno napreduju prema strateški važnom logističkom čvorištu Pokrovsku na istoku zemlje. Ako ga zauzmu, to bi bila velika pobjeda i približila bi ih ostvarenju cilja osvajanja cijele Donecke oblasti. Borbe su se ondje prvi put proširile i do granice s Dnjepropetrovskom oblasti.

Kako bi spriječile Rusiju da dodatno učvrsti svoje položaje na istoku, ukrajinske snage pokušavaju zadržati neke od najiskusnijih ruskih vojnika stotinama kilometara dalje, u sjeveroistočnoj Sumskoj oblasti.
“Najbolji scenarij za Ukrajinu bio bi da uspiju usporiti ili zaustaviti rusko napredovanje u Donbasu, industrijskom srcu zemlje koje obuhvaća Donjecku i Luhansku oblast”, rekao je rusko-britanski vojni povjesničar Sergej Radčenko. “Tada bi Ukrajina to mogla iskoristiti kao temelj za dogovor o prekidu vatre.”
“Rusiji će u jesen biti lakše pristati na neki oblik dogovora s Ukrajinom, kad procijene što su postigli ofenzivom”, dodao je.
Dok borbe traju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski čeka hoće li administracija Donalda Trumpa podržati strože sankcije protiv Rusije i stati iza europske ideje o osnivanju “snaga odvraćanja” koje bi služile kao odgovor Moskvi. Jedan udarac već je stigao – SAD je obustavio dio isporuka oružja zbog zabrinutosti oko vlastitih zaliha.
Neprekidni napadi na Sumsku oblast
U Sumskoj oblasti ukrajinske snage trpe stalne napade – od vođenih zračnih bombi, preko dronova, do juriša malih ruskih pješačkih jedinica. Drže se kako bi spriječile prebacivanje ruskih snaga na druga bojišta, posebno u Donjecku.
Ukrajina je u travnju pojačala vlastite napade u Sumiju. Čak je izvela i manju ofenzivu preko granice, na rusku Kursku oblast, kako bi spriječila da do 60.000 iskusnih ruskih vojnika bude prebačeno u Donjecku, Zaporišku i Hersonsku oblast, rekao je prošlog tjedna glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Oleksandr Sirski.
Da su te trupe bile premještene, Rusija bi mogla ubrzati napade duž cijele bojišnice i dodatno rastegnuti ukrajinske obrambene linije. Ta taktika izazvala je i kritike. Neki zapovjednici koji su je morali provesti rekli su da je dovela do nepotrebnih žrtava.
Ruske snage prodrle su do sedam kilometara u sjeverni dio Sumske oblasti, iz više pravaca uz granicu. Ukrajinci ih ondje nastoje zadržati kako ne bi bili prebačeni na istok. Zasad uspijevaju, držeći do 10.000 ruskih vojnika vezanima za okrug Gluškovo u Kurskoj oblasti, gdje Ukrajina i dalje ima manju prisutnost, iako su je ranije ove godine ondje potisnule ruske i sjevernokorejske snage.
Ruski cilj: Što veći dobitak u Donjecku
Najveća bitka vodi se u Doneckoj oblasti, gdje Rusija postupno napreduje prema cilju potpunog osvajanja Donjecka i Luhanska.
Budući da ne mogu izravno zauzeti strateški važan Pokrovsk, Rusi pokušavaju grad okružiti, čime ulaze i u Dnjepropetrovsku oblast. Time bi rat bio proširen i na šestu ukrajinsku regiju, što bi dodatno uzdrmalo moral Ukrajinaca i dalo Rusiji bolju startnu poziciju u mogućim pregovorima.
Saboterske skupine već su prelazile granicu, ali su ih ukrajinske snage neutralizirale. No ukrajinski zapovjednici strahuju da bi Rusija ipak mogla napredovati, pogotovo s obzirom na sve izraženije nestašice u ukrajinskim redovima.
Manjak vojnika i opreme duž 1200 kilometara duge bojišnice znači da se ukrajinske snage moraju fokusirati na obranu i štednju resursa, a ne na napredovanje, kaže Oleksij Makhrinski, zamjenik zapovjednika bojne Da Vinci Wolves.
Zapovjednici opisuju borbe kao iznimno intenzivne, uz stalno prisustvo dronova, zbog čega i obična rotacija vojnika postaje opasna operacija. Vojnici ostaju na položajima tjednima, oslanjajući se na opskrbu koju dostavljaju dronovi.
“Cilj Rusa je samo ući u Dnjepropetrovsku oblast i tako dobiti političku prednost u slučaju mirovnih pregovora”, kaže Andrij Nazarenko, zapovjednik 72. brigade, specijalizirane za dronove. “I jako su blizu ostvarenju tog cilja.”
Trumpova odluka pod povećalom
Zelenski se nada da će predsjednik Trump zauzeti jasniji stav nego dosad i pokazati da želi nastaviti podržavati Ukrajinu, što bi moglo utjecati i na rusku taktiku. Dvojica predsjednika sastala su se prošlog tjedna na marginama NATO-ova summita i razgovarala o potencijalnom paketu vojne pomoći, uključujući i sustave Patriot koje Ukrajina želi kupiti uz europsku pomoć.
Američko ministarstvo obrane nije preciziralo o kojem je oružju riječ kad je u utorak objavilo da provodi reviziju vlastitih zaliha. Zelenski se nada i da će Trump uvesti strože sankcije Rusiji, posebno energetskom i bankarskom sektoru koji financiraju rat.
SAD i EU uvodili su sankcije Rusiji još od 2022., ali Zelenski tvrdi da nisu bile dovoljne da zaustave ruski ratni stroj. Predložio je ograničenje cijene ruske nafte na 30 dolara po barelu.
Posebni izaslanik EU-a za sankcije David O’Sullivan rekao je da Europa mora zadržati pritisak, ali i ostaviti otvorenom mogućnost da se s Rusijom pregovara ako pokaže spremnost za prekid vatre. “Zasad, čini se, to ne žele.”
Najbliži europski saveznici Ukrajine također čekaju signal od Trumpa da podržava plan o slanju stranih vojnika u Ukrajinu koji bi jamčili sigurnost nakon mogućeg prekida vatre. To je vjerojatno najbolja garancija koju Ukrajina može dobiti u nedostatku članstva u NATO-u.
Rusi sve sigurniji u pobjedu
Na bojišnici se vidi da ruske snage sve više vjeruju u uspjeh.
Andrij Nazarenko primijetio je promjenu u ponašanju ruskih pješaka. Nekad bi bježali kad bi ih napali ukrajinski dronovi, sada samo nastavljaju prema naprijed.
Nije mogao odoljeti da ne upita jednog zarobljenog Rusa: “Znaš da ćeš poginuti. Zašto ideš?”
“Zato što ćemo pobijediti”, odgovorio mu je.
SCena.ba