Bosna i Hercegovina bilježi najveći rast cijena nekretnina u regiji. U posljednjih pet godina porasle su za čak 71 posto. Dok su Hrvatska i Slovenija imale znatno blaži rast, domaće je tržište doživjelo nagli skok.
Kvadrat u novogradnji u Sarajevu ili Banjoj Luci danas se plaća kao u europskim metropolama. Razlozi su brojni, kažu agenti za nekretnine – od povoljnih kredita do specifičnog načina gradnje i prodaje.
„Kada se formira cijena nekretnine, puno je čimbenika u igri, a najznačajniji su ponuda, potražnja, kvaliteta, lokacija, infrastrukturna rješenja i bankovni krediti. Ako imamo najveći rast u regiji, sigurno imamo i jednu od najpovoljnijih kamata za kupnju stanova, pa je i to važan čimbenik. Stvarne i realne cijene, pogotovo stanova u novogradnji, kada kupujete i birate stan još dok se objekt gradi, nešto su drugačije i niže jer imate mogućnost pregovaranja, plaćanja u ratama, mogućnost plaćanja po fazama te uređenja stana po vlastitoj želji. To je jedno od objašnjenja zašto je došlo do tako naglog skoka vrijednosti kvadrata“, pojasnio je Haris Kadić, agent za nekretnine u Sarajevu.
Statistika potvrđuje: Potražnja ne jenjava
Bez obzira na rast cijena, potražnja ne slabi. Godine 2021. prosječna cijena kvadrata u BiH iznosila je 1.828 KM, a 2025. godine 3.085 KM, što je rast od 69 % u razdoblju od pet godina.
S druge strane, statistika prodaje stanova u novogradnji također pokazuje rast. Godine 2021. prodano je 3.707 stanova, a 2025. godine 4.235 stanova. Prodaja stanova porasla je za 14 %.
Dok mladi pokušavaju riješiti stambeno pitanje, stariji su sugrađani primorani na radikalne poteze, pokazuju podaci s terena. Zbog visokih režija i niskih mirovina, velike stanove mijenjaju za manje kako bi preživjeli. Međutim, problem je u tome što se gradi premalo onoga što je većini zapravo potrebno.
Problem luksuzne gradnje
„Ponuda je relativno mala. Gradi se mali broj stanova u odnosu na potrebe, a i oni koji se grade vrlo su često u kategoriji luksuznih te samim time uopće nisu opcija za većinu građana. Mogu se odrediti neke razumne granice, a vlasti također mogu imati mehanizme za izdavanje građevinskih dozvola, odnosno kontrolu kome će ih izdati, koje će projekte odobriti i kakvi su urbanistički planovi. Prilikom takvih postupaka imaju mogućnost uvjetovanja, odnosno neodobravanja onih projekata koji ne ispunjavaju potrebe tržišta“, smatra ekonomist Igor Gavran.
Ekonomisti upozoravaju da se bez konkretnih mjera vlasti stanje neće promijeniti. U Banjoj Luci je situacija još ekstremnija. Cijene u samom središtu grada u proteklih su se pet godina udvostručile, što je natjeralo kupce da fokus s centra pomaknu prema periferiji i samostalnoj gradnji kuća.
Okretanje periferiji
„Poskupljenjem kvadrata u središtu grada fokus se u posljednjih pet-šest godina malo pomaknuo. Primjećujemo da se više nego ranije kupuju kuće i zemljišta na periferiji. Ljudi koji su nekada za 200 tisuća maraka mogli kupiti stan za četveročlanu obitelj u centru, i dalje mogu kupiti kuću iste kvadrature i tako zadovoljiti životne potrebe, ali ne u središtu grada. Stoga se odlučuju za periferiju, kupnju ili samostalnu gradnju kuća, pa vidimo da se promijenio interes s obzirom na tip nekretnine“, poručio je Dragan Milanović, vlasnik agencije za nekretnine u Banjoj Luci.
Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini trenutačno ne poznaje gornju granicu. Investitori broje profite, statistika rekorde, a krov nad glavom za prosječnu obitelj prestaje biti osnovna potreba i postaje nedostižan luksuz.
Scena.ba
