SITUACIJA oko pojave kuge u ruskom Sibiru poprima sve dramatičnije razmjere nakon što je od te smrtonosne zarazne bolesti preminula mlada laboratorijska djelatnica. Ono što je u početku izgledalo kao lokalizirani incident u manjem gradu Šelehovu, prema novim izvještajima Moscow Timesa i neovisnog regionalnog portala Ljudi Bajkala, sada se prelilo na zdravstveni sustav i stratešku industriju u samom Irkutsku.
Podsjetimo, uzbuna je počela kada je 27-godišnja laboratorijska tehničarka Darija Šipilova iz Irkutskog instituta za borbu protiv kuge preminula u bolnici nekoliko dana nakon što je priključena na respirator zbog teške upale pluća.
Prema jednoj verziji, navodno je razbila epruvetu sa živim uzorkom bakterije 25. rujna, dok su se prema drugoj simptomi pojavili nakon povratka s terenske ekspedicije u Burjatiji, u blizini granice s Mongolijom gdje je zabilježeno prirodno žarište bolesti.
Zatvorene bolnice i rodilište, liječnici neslužbeno govore o kugi
Kako sada javlja Moscow Times, vlasti su u Irkutsku pod strogu karantenu stavile čak tri gradske bolnice – bolnice broj 1, 3 i 10 – kao i Ivano-Matreninsku dječju bolnicu te jedno gradsko rodilište. Liječnici i medicinsko osoblje međusobno otvoreno govore o kugi, no u službenim medicinskim dokumentima ta se dijagnoza i dalje nigdje izričito ne navodi.
Izvor iz lokalnog zdravstvenog sustava potvrdio je za medije da se selektivna karantena kod sumnje na plućnu kugu nikada ne primjenjuje, već se ograničenja automatski uvode za cijele zdravstvene objekte. Koliko su mjere rigorozne, svjedoči i slučaj jedne rodilje čijem suprugu liječnici nisu dopustili ulazak u rađaonicu unatoč ranije ugovorenom i plaćenom porođaju s pratnjom, pravdajući zabranu izravno opasnošću od kuge.
FSB prati vozila hitne pomoći, hospitalizirano gotovo 190 ljudi
Iako su regionalne vlasti ranije umirivale javnost tvrdnjama o stabilnoj situaciji, novi podaci otkrivaju da su razmjeri izolacije znatno veći nego što se isprva prikazivalo. Službeno je utvrđeno 197 osoba koje su bile u izravnom ili neizravnom kontaktu s preminulom djevojkom, a od njih je čak 189 hitno hospitalizirano.
Njih 114 nalazi se u jednoj bolničkoj ustanovi, 63 u drugoj, dok je 12 osoba prebačeno izravno u Institut za borbu protiv kuge. Izvori portala Ljudi Bajkala navode i iznimno znakovit detalj: od 1. listopada sva vozila hitne pomoći koja prevoze kontakte na testiranja i izolaciju voze pod izravnom oružanom pratnjom ophodnji ruske tajne službe FSB. Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev ustraje na tome da nitko od hospitaliziranih zasad nema simptome i da su nalazi testova negativni.
Maske u aluminijskom kombinatu, vlasti brišu apele upozorenja
Znakovi nervoze i pojačanog opreza proširili su se i na tamošnju industriju. U Irkutskom aluminijskom zavodu (IrkAZ) u Šelehovu uprava je uvela obvezno nošenje zaštitnih maski za sve radnike, a direktor pogona Artjom Fominih poručio je zaposlenicima da se odmah jave liječnicima primijete li bilo kakve simptome, uz opasku: “Čuvaj se pa će te i Bog čuvati”. Fominih je otvoreno priznao da gradom kolaju oprečne i zbunjujuće informacije o tome što se doista događa.
O zbunjenosti i panici na terenu govori i potez gradske uprave susjednog Bajkalska. Lokalne vlasti ujutro 3. listopada javno su objavile apel građanima da privremeno izbjegavaju bilo kakva putovanja u Šelehov i okolna naselja zbog potvrđenog smrtnog slučaja od kuge. Međutim, objava je ubrzo bez ikakvog objašnjenja uklonjena s njihovih službenih kanala.
Iako je čelnica ruske sanitarne službe Ana Popova osobno doputovala iz Moskve u Sibir kako bi koordinirala mjere, neovisni ruski epidemiolozi i dalje upozoravaju da vlasti prešućuju prave razmjere incidenta. Činjenica da su zatvoreni cijeli bolnički odjeli i rodilišta te da je angažiran FSB upućuje na to da se Rusija suočava s puno ozbiljnijim rizikom nego što je spremna javno priznati.
Plućna kuga je najrjeđa, ali i daleko najopasnija
Plućna kuga najrjeđi je, ali daleko najopasniji i najsmrtonosniji oblik infekcije bakterijom Yersinia pestis. Za razliku od znatno češće bubonske kuge – poznate kao srednjovjekovna Crna smrt, koja se na ljude prenosila prvenstveno ugrizom zaraženih buha s glodavaca – plućni oblik prenosi se izravno s čovjeka na čovjeka, kapljičnim putem poput teške gripe.
Bolest napada munjevito i razvija se u agresivnu upalu pluća s visokom temperaturom, otežanim disanjem i krvavim kašljem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ako se ciljani antibiotici ne prime unutar prva 24 sata od pojave prvih simptoma, smrtnost iznosi gotovo 100 posto, i to često u roku od svega dva do tri dana, zbog čega se smatra jednom od najopasnijih bioloških prijetnji na svijetu.
Scena.ba
