“Alergije se danas prvi put m mogu javiti i u odrasloj ili starijoj životnoj dobi. Nije riječ o rijetkosti, nego o promjeni načina na koji imunološki sustav reagira na inače bezopasne tvari”, rekla je za Bljesak.info prim. dr. Branka Klarić, internist-pulmolog.
Dok proljetni dani mnogima donose više vremena na otvorenom, velik broj građana upravo u ovom razdoblju vodi svakodnevnu borbu s kihanjem, suznim očima, svrbežom i otežanim disanjem. Sezona peludi ponovno je aktualizirala problem alergija, koje više nisu vezane samo uz dječju dob niti pogađaju isključivo osobe koje su s njima živjele od ranije.
Okidači koji sve češće stvaraju probleme
Prim. dr. Klarić objasnila je kako se alergijske reakcije sve češće pojavljuju i kod osoba koje ranije nisu imale nikakve tegobe. Najčešći mehanizam, istaknula je, jest IgE posredovana preosjetljivost.
“Na kasniju pojavu alergije mogu utjecati dugotrajna izloženost alergenima, promjene imuniteta s godinama, aerozagađenje, respiratorne infekcije, hormonske promjene i profesionalna izloženost”, rekla je Klarić.
Kao moguće okidače navela je grinje, pelud, plijesan, životinje, smog, pušenje, kemikalije, brašno i lateks.
“Prečist” način života kod djece
No, problem alergija posljednjih je godina posebno izražen kod djece. Sve više mališana već u najranijoj dobi razvija sezonske tegobe, osobito tijekom proljeća kada koncentracija peludi doseže vrhunac.
“Djeca danas odrastaju u sterilnijim okruženjima. Sve su manje u kontaktu s bakterijama i parazitima, a imunološki sustav počinje reagirati na bezopasne stvari poput peludi ili hrane”, istaknula je.
Objasnila je kako na porast alergija ne utječe samo način života nego i promjene u okolišu. Zagađenje zraka, klimatske promjene i dulje trajanje sezone peludi povećavaju izloženost alergenima, posebno u urbanim sredinama.
Uz to, važnu ulogu imaju i prehrambene navike, manjak boravka u prirodi te sve veća zastupljenost prerađene hrane.
“Često uzimanje antibiotika u ranijoj dobi mijenja crijevnu floru, što utječe na razvoj imuniteta”, navela je Klarić te dodala kako se među čimbenicima spominju i manjak vitamina D te genetsko opterećenje.
Koje su razlike između prehlade i alergije?
Kada govorimo o alergenima koji najčešće stvaraju probleme tijekom proljeća, doktorica Klarić izdvojila je inhalatorne alergene, prije svega pelud stabala poput breze, lijeske, čempresa i masline, zatim pelud trava, žitarica i ambrozije, koju je opisala kao izrazito alergenu biljku. Tegobe izazivaju i grinje iz prašine, plijesni te dlake životinja.
Upravo zbog sličnih simptoma mnogi alergiju zamjenjuju s običnom prehladom, no razlike ipak postoje.
“Kod alergije je početak nagao, često nakon boravka vani. Nema povišene tjelesne temperature, sekret iz nosa je bistar i vodenast, a česti su svrbež očiju i nosa, kihanje te suzne i crvene oči”, pojasnila je Klarić te dodala kako simptomi alergije često traju tjednima, pojavljuju se svake godine u isto vrijeme i pogoršavaju se po vjetru ili nakon boravka na otvorenom, dok su nakon kiše uglavnom blaže izraženi.
Kako alergije utječu na sportaše?
Osim što utječu na svakodnevicu, alergije mogu predstavljati ozbiljan problem i osobama koje se bave sportom. Tegobe se posebno pojačavaju tijekom fizičkog napora, kada se kod pojedinih pacijenata pojavljuju kašalj, otežano disanje, nedostatak zraka, zviždanje u prsima i brzo zamaranje.
Kod nekih se razvija i naporom inducirana astma, a najizloženiji su sportaši koji treniraju na otvorenom, no alergija, naglasila je Klarić, ne znači odustajanje od sporta.
“Može li dijete s alergijom biti uspješan sportaš? Može. Uz dobru kontrolu bolesti, pravilnu terapiju, praćenje okidača alergije i prilagodbu treninga, djeca se uspješno mogu baviti sportom”, rekla je.
Kao primjer prilagodbe navela je praćenje peludnog kalendara i treninge u zatvorenom prostoru tijekom dana kada je koncentracija peludi visoka. Podsjetila je i kako mnogi uspješni sportaši imaju alergiju ili astmu te dodala kako je važno voditi računa i o terapiji.
“Neki lijekovi za alergiju i astmu dopušteni su uz prijavu, dok neki zahtijevaju medicinsko odobrenje”, rekla je Klarić.
Navike koje olakšavaju dan
Osim terapije, važnu ulogu u kontroli simptoma imaju i svakodnevne navike. Ako je alergen poznat, najvažnije je njegovo izbjegavanje, osobito u razdobljima kada je koncentracija peludi najviša. Klarić je zato savjetovala izbjegavanje boravka vani rano ujutro, tijekom jakog vjetra i nakon košenja trave.
“Ako izlazite vani, treba koristiti masku, a nos isprati fiziološkom otopinom prije izlaska i nakon povratka kući”, kazala je.
Preporučila je i tuširanje odmah nakon dolaska kući, presvlačenje odjeće, neotvaranje prozora kada je koncentracija peludi visoka te izbjegavanje sušenja odjeće vani tijekom sezone peludi.
Važnim smatra i održavanje prostora u kojem osoba boravi. Savjetovala je svakodnevno usisavanje, po mogućnosti uz HEPA filtar, pranje posteljine jednom tjedno na temperaturi višoj od 60 stupnjeva, korištenje antialergijske posteljine te uklanjanje tepiha, zavjesa i prekrivača iz spavaće sobe.
Kada je vrijeme za posjet liječniku?
Kada je riječ o dijagnosticiranju alergija, Klarić je navela kako se na njih treba posumnjati kod kihanja, curenja nosa, svrbeža i suzenja očiju, osipa, koprivnjače, otežanog disanja te oticanja usana, lica ili grla.
“Važno je pratiti jesu li simptomi sezonski, postoji li povezanost s određenom hranom, prašinom, životinjama ili lijekovima te ima li alergija u obitelji”, objasnila je Klarić.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda i dodatne obrade. Najčešće se koristi prick kožni test na inhalatorne i nutritivne alergene, dok se kod sumnje na kontaktni dermatitis radi epikutani, odnosno patch-test.
U laboratorijskoj obradi koriste se ukupni IgE, odnosno RIST-test, ECP, specifična IgE antitijela ili RAST-test te bris nosa na eozinofile. Ako postoji sumnja na astmu, radi se spirometrija s Ventolin testom.
“Ako su dijagnostički testovi pozitivni i pacijent ima izražene simptome, uključuje se terapija”, rekla je Klarić te dodala kako se liječenje temelji na izbjegavanju alergena, antihistaminicima, kortikosteroidnim sprejevima ili kremama, dok se u težim slučajevima primjenjuje imunoterapija odnosno hiposenzibilizacija.
Iako broj osoba s alergijama iz godine u godinu raste, Klarić ističe kako se simptomi uz pravodobno prepoznavanje, pravilnu dijagnozu i odgovarajuću terapiju mogu uspješno držati pod kontrolom, bez većih ograničenja u svakodnevnom životu.
Scena.ba
