Za slučaj gubitka vlasti Viktor Orbán pobrinuo se unaprijed – barem je tako mislio. Tijekom godina njegova je vlada popunila mnoge ključne funkcije u mađarskoj državi i administraciji lojalnim kadrovima, čije je razrješenje bilo vezano za odluku parlamenta donesenu dvotrećinskom većinom.
Na taj način Orbán je želio osigurati da pojedine institucije ostanu trajna ostavština njegove vlasti. Logika iza toga bila je jasna – što više otežati rad svake buduće vlade. Čak i kada više ne bi bio premijer, iz pozadine bi mogao nastaviti povlačiti konce.
Međutim, ono što autokrat poražen na izborima 12. travnja nije očekivao bio je katastrofalan poraz njegove stranke Fidesz (Savez mladih demokrata) i povijesna dvotrećinska većina koju je osvojila oporbena stranka Tisza (Poštovanje i sloboda). Tom većinom novi mađarski premijer Péter Magyar i njegova parlamentarna većina sada se uvelike koriste kako bi ubrzano demontirali Orbánov sustav. Magyar taj proces naziva „Operacija Čistilište“, piše Deutsche Welle.
Odlazak „Orbánovih marioneta“
Najvažniji dio tog procesa proveden je u ponedjeljak, 13. srpnja 2026. godine, samo dva mjeseca nakon preuzimanja vlasti. Mađarski parlament usvojio je opsežne ustavne promjene koje su Magyar i njegova vlada predložili krajem lipnja.
Tim izmjenama, s jedne strane, brojni visoki dužnosnici iz Orbánova sustava prisiljeni su napustiti funkcije, među njima predsjednik države Tamás Sulyok i četvero sudaca Ustavnog suda. Péter Magyar je Sulyoka i druge dužnosnike, poput predsjednika Ustavnog suda Pétera Polta, više puta nazivao „Orbánovim marionetama“ te je još tijekom izborne kampanje najavio da će ih smijeniti.
S druge strane, ustavne promjene ukidaju neka od najznačajnijih ograničenja vladavine prava uvedenih tijekom Orbánove vlasti. Ustavni sud ponovno dobiva svoje izvorne nadležnosti, jača se neovisnost pravosuđa, smanjuje broj zakona za čije je mijenjanje potrebna dvotrećinska većina, osniva se tijelo za povrat nezakonito stečene imovine, a zastupnicima se ograničava mogućnost obavljanja funkcije na najviše tri uzastopna mandata.
Koliko daleko treba ići?
Pitanje mogu li se populistički i autokratski režimi demontirati te kako obnoviti demokraciju predmet je rasprava u Europskoj uniji još od Orbánova dolaska na vlast 2010. godine. Istodobno se vodi debata koliko daleko treba ići kako bi se ispravile nepravde nastale tijekom takvih režima.
Vlada Pétera Magyara, međutim, nakon dva mjeseca mandata pokazuje da nema namjeru postupati oprezno. Za razliku od, primjerice, vlade Donalda Tuska u Poljskoj, raspolaže potrebnom dvotrećinskom većinom i koristi je za brzu promjenu sustava.
Istodobno, među članovima stranke Tisza, ali i značajnim dijelom mađarske javnosti, postoji snažna politička volja za radikalnim obračunom s Orbánovim naslijeđem.
Atmosfera u zemlji mnoge podsjeća na razdoblje političkih promjena iz 1989. godine, pa se u Mađarskoj sve češće govori o „promjeni sustava“. Nakon 16 godina Orbánove vlasti, koju su mnogi Mađari doživljavali kao sve autoritarniju, dio javnosti smatra da su i radikalni potezi opravdani.
Péter Magyar odbacio je sve kritike upućene zbog ustavnih izmjena.
„Bila bi izdaja mađarske nacije kada ne bismo dirali sadašnji Ustav“, rekao je, nazivajući ga „temeljnim dokumentom Cosa Nostre“, odnosno mafijaškog sustava koji su uspostavili Fidesz i njemu bliska Kršćansko-demokratska narodna stranka (KDNP).
Tijekom posljednjih petnaest godina Orbán je, prema mišljenju brojnih ustavnopravnih stručnjaka, Ustav prilagođavao vlastitim političkim interesima, unoseći u njega odredbe za koje smatraju da ne pripadaju jednom temeljnom državnom aktu.
Orbán govori o kraju demokracije
Zastupnici Fidesza i KDNP-a bojkotirali su sjednicu parlamenta i nisu sudjelovali u glasanju. Danima prije toga Orbán i drugi dužnosnici Fidesza tvrdili su da ustavne promjene predstavljaju „kraj demokracije i vladavine prava“ u Mađarskoj.
Na prosvjed koji je Fidesz organizirao u Budimpešti 9. srpnja odazvalo se tek nekoliko tisuća ljudi, što predstavlja veliki pad u odnosu na ranije skupove na kojima su sudjelovale desetke, pa i stotine tisuća pristaša.
Istodobno se nastavlja osipanje Orbánova političkog tabora. Neposredno prije glasanja ostavku je podnio šef zastupničkog kluba Fidesza Gergely Gulyás, nekada treći čovjek u hijerarhiji stranke, navodeći da više nije u stanju voditi zastupnički klub.
Sam Viktor Orbán, koji je nakon izbornog poraza odustao od zastupničkog mandata, ali je ponovno izabran za predsjednika Fidesza, u to se vrijeme nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama povodom Svjetskog prvenstva u nogometu.
Bivši premijer na margini
Mnogi politički analitičari smatraju da je Orbán time ostavio vlastitu stranku i pristaše bez političkog vodstva.
Prema njegovu mišljenju, prije je riječ o kraju političkog mita Viktora Orbána nego o kraju demokracije.
Većina neovisnih promatrača trenutno ne smatra da bi vlada Pétera Magyara mogla uspostaviti novu autokraciju. Ipak, dio mađarskih pravnika i organizacija za zaštitu ljudskih prava upozorava na pojedine ustavne izmjene i brzinu kojom se provode.
Mađarski Helsinški odbor i organizacija TASZ, između ostalog, kritiziraju ograničenje prema kojemu zastupnici mogu obavljati funkciju najviše tri mandata, dok TASZ zamjera i to što nisu izmijenjene ustavne odredbe koje se odnose na seksualne i etničke manjine.
Kritike zbog smjene predsjednika
Kada je riječ o kampanji protiv predsjednika države Tamása Sulyoka, javnost je podijeljena. Sulyok je bio izrazito nepopularan i često je šutio o najspornijim potezima Orbánove vlasti, zbog čega mnogi smatraju da je politički opravdano tražiti njegovu ostavku.
S druge strane, upozorava se da Magyar ne bi smio koristiti iste metode koje je koristio Orbán, odnosno prilagođavati Ustav kako bi uklonio konkretne osobe s funkcija. Na to, između ostalih, upozorava Amnesty International Mađarska.
Sulyok je danas potpisao ustavni amandman kojim mu prestaje mandat predsjednika države. Kazao je da nije imao izbora jer su izmjene usvojene u skladu sa zakonom, ali je upozorio da je reforma nanijela štetu vladavini prava.
„Sedamnaesti amandman Ustava predstavlja prekretnicu u ustavnoj demokraciji Mađarske“, poručio je. „Smjena javnog dužnosnika na način koji otvoreno narušava vladavinu prava predstavlja negativan presedan koji nanosi duboku ranu ustavnim vrijednostima demokracije, podjeli vlasti i vladavini prava“, dodao je.
Parlament će izabrati novog predsjednika države koji će obavljati funkciju do donošenja novog ustava ili najdulje pet godina. Péter Magyar u međuvremenu je najavio da su sadašnje ustavne promjene samo privremeno rješenje, dok bi od jeseni trebala početi široka javna rasprava o donošenju potpuno novog Ustava Mađarske.
Scena.ba
