Građani Mađarske će 12. travnja izabrati novi saziv svog nacionalnog parlamenta, a ovi bi izbori mogli biti povijesni jer bi vlast mogao izgubiti Viktor Orbán, koji se na poziciji premijera nalazi već 16 godina.
Prema predizbornim anketama, oporbena stranka Tisza, koju vodi bivši Fideszov operativac Péter Magyar, ima prednost od sedam do deset postotaka. U normalnim okolnostima, to bi bio gotovo siguran jamac uspjeha. Ipak, nakon 16 godina vlasti jednog čovjeka, a posebno osobe s ozbiljnim autoritarnim tendencijama, u Mađarskoj se teško može govoriti o normalnim okolnostima.
Orbán odigrao pametno: Vlast iskoristio za izgradnju “izbornog zida”
Fidesz je od pobjede na izborima 2010. godine suvereno vladao svakim segmentom mađarskog društva, a posebno su se fokusirali na izborni sustav. U tome im je pomogla i činjenica da su na svim izborima od 2010. imali apsolutnu, odnosno dvotrećinsku većinu.
Prije svega, Orbán je po dolasku na vlast krenuo u svojevrsnu “demontažu” sustava koji je zatekao. Rezultat toga je da je u idućih nekoliko izbornih ciklusa, s nešto više od 50 posto glasova na nacionalnoj razini, Fidesz osvajao dvotrećinske većine u parlamentu.
Glavni razlog za to je promjena izborne karte (gerrymandering), taktika koja se često koristi u SAD-u. Princip koji je Orbán slijedio vrlo je jednostavan: izborne se karte crtaju tako da se smanji broj distrikata u kojima oporba ima većinu, dok se dijelovi zemlje gdje Fidesz uživa veću potporu cijepaju na što veći broj jedinica.
U praksi to često izgleda nezgrapno; događaju se situacije da jedna polovica ulice glasuje u jednom, a druga polovica u drugom distriktu. No, za Orbána se to pokazalo kao izvrstan način potpune kontrole nad političkim procesima. Ipak, njegovo glavno oružje nije samo izborni inženjering, već dijaspora.
Brojno iseljeništvo kao Orbánov as iz rukava
Tijekom 16 godina suverene vladavine, jedna od ključnih promjena bila je omogućavanje etničkim Mađarima u susjednim zemljama da bez većih poteškoća dobiju državljanstvo, a potom i pravo glasa koje je suštinski identično onome građana koji žive u Mađarskoj.
Time je na biračke popise dodano nešto više od 1,5 milijuna glasača, u zemlji u kojoj je na prethodnim izborima 2022. godine pravo glasa imalo 7,7 milijuna ljudi s prebivalištem u Mađarskoj.
Radi konteksta: za Fidesz je prije četiri godine glasovalo nešto više od tri milijuna ljudi, dok je za najveću oporbenu stranku glasovalo 1,9 milijuna građana. S obzirom na to, dijaspora se nameće kao ozbiljan glasački blok koji može amortizirati slabiji rezultat unutar same zemlje.
Važno je naglasiti da se rezultati anketa temelje isključivo na osobama koje žive u Mađarskoj; dijaspora nije uključena u predizborna istraživanja javnog mnijenja. Dakle, iako Tisza očito ima prednost u Mađarskoj, glasovi dijaspore mogli bi biti presudni da Fidesz ublaži njihov uspjeh ili čak dođe do većine.
Na konačne rezultate moglo bi se čekati danima
Iako će Magyar, a vjerojatno i Orbán, reagirati na rezultate odmah u nedjelju navečer te potencijalno proglasiti pobjedu, realnost je da će kompletna slika biti poznata tek nekoliko dana nakon izbora. To se posebno odnosi na ovaj izborni proces u kojem glasovi iz inozemstva mogu donijeti prevagu, a oni se uvijek čekaju dulje od domaćih.
U svakom slučaju, Orbán je učinio sve što je u njegovoj moći kako bi dirigirao izbornim procesom i zaštitio Fidesz od poraza. Otpornost sustava koji je izgradio bit će stavljena na test 12. travnja.
Scena.ba
