INICIJATIVA Češke za ubrzanje isporuke streljiva Ukrajini prikupila je 1.6 milijardi eura, a prve isporuke trebale bi krenuti za nekoliko dana, rekao je češki premijer Petr Fiala. Ugošćujući ukrajinskog premijera Denisa Šmihala i čelnike nekih saveznika iz Europske unije u Pragu, Fiala je uoči njihova sastanka rekao da će se prve isporuke iz inicijative, koja se opskrbljuje izvan EU, dogoditi u lipnju.
“Prvi deseci tisuća komada streljiva kalibra 155 mm bit će isporučeni u lipnju”, rekao je Fiala. “Ukrajina može očekivati prvu isporuku sljedećih dana.”
Ukrajina je apelirala na zapadne saveznike da pojačaju vojnu pomoć kako bi joj pomogli u odbijanju ruskih snaga. Česi su preko tima vladinih dužnosnika i privatnih tvrtki radili na nabavi streljiva iz cijelog svijeta. Fiala je rekao da je dosad prikupljen novac došao od 15 članica EU i NATO-a, ne navodeći pojedinosti.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon sastanka navodi se da se s trenutnim financiranjem “očekuje osigurati donacija od pola milijuna komada topničkog streljiva prije kraja godine”. Dodali su da će inicijativu nastaviti koliko god bude potrebno.
Ukrajinci traže moćne Patriote
U razgovorima u Pragu sudjelovali su nizozemski premijer Mark Rutte, danska premijerka Mette Frederiksen, latvijska premijerka Evika Silina i poljski predsjednik Andrzej Duda.
Nekoliko je zemalja proteklih mjeseci obećalo podržati ovu inicijativu. Njemačka je u travnju rekla da će podržati Ukrajinu sa 180.000 granata kao doprinos češkom planu, po cijeni od 576 milijuna eura. “Potrebno nam je streljivo na prvim linijama što je prije moguće”, rekao je Šmihal.
“Drugo područje današnje rasprave je opskrba Ukrajine protuzračnim obrambenim sustavima za osiguranje neba. Potrebno nam je, kao minimum, sedam sustava Patriot i modernih borbenih zrakoplova što je prije moguće”, dodao je.
Duda je rekao da je Poljska spremna pomoći u transportu streljiva u susjednu Ukrajinu u sklopu češke inicijative. Nizozemska je rekla da će Ukrajini isporučiti dijelove protuzračnog obrambenog sustava Patriot te da razgovara s drugim zemljama kako bi sastavili kompletan sustav.
Fiala je, u primjedbama ranije tog dana, također ponovio stav glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga rekavši da bi zapadne zemlje trebale ukinuti ograničenja koja su Ukrajini branila korištenje doniranog oružja za napad na ruski teritorij.
Belgija šalje Ukrajini gomilu aviona F-16, ali uz važan uvjet
Belgija će se obvezati opskrbiti Ukrajinu s trideset borbenih zrakoplova F-16, s time da su prve isporuke planirane za ovu godinu, objavila je novinska agencija Belga, citirajući ministricu obrane Hadju Lahbib.
Belgijski premijer Alexander De Croo postavio je uvjet za isporuku, a to je da se zrakoplovi smiju koristiti samo na ukrajinskom teritoriju.
“Sve što je obuhvaćeno ovim sporazumom je vrlo jasno: to je za upotrebu ukrajinskih obrambenih snaga na teritoriju Ukrajine”, rekao je De Croo tijekom konferencije za novinare. De Croo je to rekao kao odgovor na novinarsko pitanje o tome hoće li Ukrajina moći koristiti belgijske F-16 zrakoplove za obaranje ruskih zrakoplova u ruskom zračnom prostoru.
Nije jasno dopušta li belgijska politika da se zrakoplovi koriste na okupiranom ukrajinskom teritoriju za koji Rusija tvrdi da ga je anektirala, kao što je poluotok Krim.
Putin prijeti Europi
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Europi “ozbiljnim posljedicama” ako se Ukrajini u budućnosti dopusti da protiv ruskog teritorija koristi dalekometno precizno oružje koje isporučuje Zapad.
“Ti predstavnici NATO-a, posebno u Europi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti s čime se igraju”, rekao je Putin u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu na kraju državnog posjeta. Nagovijestio je da bi Rusija mogla poduzeti vojne protumjere te je rekao da osobito manje zemlje ne bi smjele zaboraviti da njihovi teritoriji nisu veliki i da su gusto naseljeni.
Putin, koji je prije više od dvije godine započeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine, optužio je Zapad za nastavak eskalacije. Modernim oružanim sustavima poput raketnog sustava ATACMS ne upravljaju ukrajinski vojnici, već visokokvalificirani stručnjaci NATO-a na temelju podataka satelitskog izviđanja, ustvrdio je.
Do sada je to oružje uglavnom bilo usmjereno na ukrajinski teritorij koji je okupirala Rusija.
Putin je posebno kritizirao glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji se zalaže za gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju. Stoltenberg se pozvao na pravo Ukrajine na samoobranu. Ukrajina od SAD-a i drugih zapadnih država traži odobrenje za korištenje projektila i krstarećih raketa za napad na Rusiju kako bi se učinkovitije borila protiv neprijatelja.
Do sada je Kijev za te napade uglavnom koristio dronove vlastite proizvodnje. Do sada je ruska vojska bila u mogućnosti okupljati postrojbe iza granice za nove napade na ukrajinski teritorij ili bombardirati gradove blizu granice, poput Harkiva, zrakoplovima sa sigurne pozicije praktički bez ikakvih smetnji. Prema Putinu, takvo odobrenje zapadnih država predstavljalo bi izravnu konfrontaciju Rusije i Zapada. U tom kontekstu 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.
Također je doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO-a od SAD-a. “Ako se ozbiljne posljedice za Europu materijaliziraju, kako će se SAD ponašati s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju?” upitao je. Od početka rata rusko je vodstvo više puta prijetilo da će upotrijebiti nuklearno oružje kako bi odvratilo Zapad od pružanja veće potpore Ukrajini.
Scena.ba
