Nešto više od 16% glasača mlađih od 30 godina glasalo je na lokalnim izborima prije četiri godine. Vjerojatno se taj broj neće značajnije mijenjati ni na predstojećim izborima, 6. listopada. Vlada politička apatija, piše Deutsche Welle o ovom pitanju u Bosni i Hercegovini.
Poznata izreka „na mladima svijet ostaje“, odavno je mrtvo slovo na papiru u političkom životu Bosne i Hercegovine. I ne radi se o floskuli već brojkama koje pokazuju da je na prošlim lokalnim izborima u BiH tek 16.52% birača mlađih od 30 godina iskoristilo svoje pravo glasa.
„Lažu nas zadnjih 30 godina“
Razlog za to nije nezainteresiranost za budućnost, jer ih se sve više uključuje u potragu za njom, ali izvan granica BiH. Oni, koji i dalje ostaju u BiH, ne vide perspektivu s obzirom na, kako kažu, sve devijacije koje su prisutne u posljednja tri desetljeća.
„Mladi se ne mogu zaposliti, sve je stranački“, „Ne znam, sve je isto i prije i nakon izbora, malo nas misli da može nešto promijeniti”, „Ne izlazim na izbore jer nemam neke nade u bolje. Svi idu van“, „Pametni su jer ne izlaze. Lažu nas zadnjih 30 godina”.
Ovako razmišljaju mladi iz Sarajeva, Banja Luke i Zenice, koji u političkom fokusu imaju loše stanje u društvu, stranačko zapošljavanje, kriminal i korupciju, te sumnju u to da bi njihov glas mogao nešto promijeniti.
Istina, ima i onih koji više nisu mogli čekati promjene koje bi zavisile od njihovog glasa, pa su se aktivno uključili u izborni proces. Jedan od njih je Aleksandar Jokić iz Banja Luke, kandidat za zastupnika u skupštini Grada Banjaluke.
„Programi za mlade su stalno usmjereni na zabavu, sport i malo obrazovanja. A zapravo sva politika je politika za mlade i nama mladost odlazi upravo jer su isključeni iz kreiranja svakodnevnice. Smatram da je pogrešno imati posebnu politiku i program za mlade, nego treba zainteresirati mlade da sudjeluju u kreiranju stvarnosti“, kaže Jokić.
„Ako me građani izaberu, ja ću se rado odazvati. Ako me ne izaberu, neću to smatrati porazom, nastavit ću raditi kao odvjetnik i građanski aktivist kao i do sada, jer to volim puno više od politike. Nema pogrešnog izbora, postoje samo posljedice izbora s kojima moramo živjeti“, naglašava Jokić.
Ne znaju razliku između izvršne i zakonodavne vlasti
Institut za razvoj mladih Kult predstavio je rezultate istraživanja koji su pokazali da mladi politiku najčešće povezuju s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom. Značajan postotak mladih ne zna razliku između zakonodavne i izvršne vlasti, a ne briljiraju ni u informiranosti.
Stariji muškarac sa štapom u ruci gleda informativni materijal na jednom štandu
„Skoro dvije trećine mladih ne zna da je na čelu Vijeća ministara Borjana Krišto. 62 posto mladih nije znalo tko je premijer Republike Srpske, a svaka četvrta osoba smatra da je Milorad Dodik premijer. Preko 50 posto nije znalo tko je premijer Federacije Bosne i Hercegovine“, kaže Azizi Đipa, iz Instituta za razvoj mladih Kult, napominjući da je istraživanje pokazalo da polovina mladih ne vjeruje političarima i onom što zagovaraju.
Nekoliko je dana do izbora, a prema procjenama stručnjaka i ove godine će na birališta više starijih birača. Analitičar Vehid Šehić, smatra da je to potpuno očekivano, s obzirom na nepovjerenje prema političarima. A tu je i činjenica da mlađu populaciju u dijaspori skoro da ne zanimaju izbori u BiH, što se vidi iz ogromnog pada broja registriranih birača iz inostranstva.
„Kada ne vjerujete u institucije ove države, onda ne samo da nemate interes da ne glasate, nego nemate interes ni da živite u BiH. Zašto je na desetine tisuća mladih napustilo ovu zemlju? Pa kako vjerovati državi ,koja počiva na kriminalu i korupciji“, retoričkim pitanjem se izražava Šehić, uvjeren da se stanje neće popraviti dok se sistemski ne počnu mijenjati stvari.
Neispunjena obećanja
Prema podacima Istinomjera, bosansko-hercegovačkog portala koji prati predizborna obećanja i njihovu realizaciju u mandatnom razdoblju, ogroman je jaz između datih obećanja i onoga što je ispunjeno. Na lokalnoj razini ispunjenost predizbornih obećanja je 50 posto, dok su u svega 13 općina i gradova vlasti ispunile dvije trećine datih obećanja.
Tradicionalno, najviše discipline na dan izbora i dalje imaju glasači preko 60 godina starosti kojih je čak 70 posto.
Analitičari predviđaju sličnu izlaznost i na lokalnim izborima 6. listopada, gdje je u Središnji birački popis upisano 3,4 milijuna birača. Izbori su raspisani za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 21 gradsko vijeće u Federaciji, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.
Scena.ba
