U Mostaru je u petak 25. listopada završen dvodnevni Međunarodni znanstveni skup „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ organiziran povodom 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić. Skup je okupio 29 povjesničara iz šest europskih zemalja, Mađarske, BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Njemačke. Skup je na visokoj razini kako su istaknuli sudionici, organizirao HKD Napredak – Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu i Institutom za migracije i narodnost iz Zagreba te uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH.
Prvi dan skupa bio je posvećen raspravi o posljedicama osmanskog osvajanja srednjovjekovne Bosne i Huma, dok su drugi dan obilježila izlaganja o sudbini bosanske vlastele, migracijama katolika iz Bosne, te političkom naslijeđu koje je u zemlji ostalo nakon pada Kraljevstva.
Drugi dan izlaganja obuhvatio je različite teme: dr. sc. Dženan Dautović govorio je o ulozi papinske križarske retorike u regiji, a dr. sc. Krešimir Regan analizirao je kronologiju povijesti Bosne sve do smrti kraljice Katarine. Dr. sc. Michael Ursinus iz Heidelberga iznio je retrospektivu Kotromaničkog Kraljevstva zabilježenu u osmanskim dokumentima 15. i 16. stoljeća, dok su dr. sc. Marinko Vuković i dr. sc. Matijas Baković obradili migracije katolika iz Bosne u Slavoniju kroz usporedbe arhivskih izvora. Dr. sc. Luka Špoljarić imao je izlaganje „ Tommaso Daineri o na stanju ugarsko-osmanskog pograničju u Bosni 1501. – 1502. godine.
Dr. sc. Neven Isailović iz Beograda izlagao je o sudbini bosanskog plemstva nakon sloma Kraljevstva, dr. sc. Marko Rimac iz Splita iznio je promišljanja o topografiji zapadne Hercegovine u 15. stoljeću. Aleksandar Jakovljević iz Beograda izlagao je na temu Hercegovački sandžak i tahrir defteri: Kronologija i učestalost sastavljanja registara tijekom 15. i 16. stoljeća. Dr. sc. Rudolf Barišić iz Zagreba govorio je o političkom konceptu o Bosni među franjevcima u 18. i 19. stoljeću. Dr.sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha izlagao je na temu O Bosni i Hercegovini u enciklopedijskom izdanju Austro-Ugarska Monarhija u riječi i slici, fra Tomislav Baković -Stara crkva u Varešu: svjedok stoljeća, a dr. Anto Ivić – Povratak Oltarima.
U zadnjem dijelu skupa dr. sc. Vlatko Rosić iz Zenice govorio je o ulozi Katoličke crkve u počecima pismenosti i odgojno-obrazovne djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Dr. sc. Goran Mijočević, dr. sc. Ana Zadro, dr.sc. Marina Beus, svi sa Sveučilišta u Mostaru, zajednički su priredili izlaganje na temu – kraljica Katarina Kosača Kotromanić u kolektivnom sjećanju i jačanju nacionalnih identiteta u Bosni i Hercegovini.
Zahvalivši sudionicima, uzvanicima i gostima kao i medijima, Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD-a Napredak i član Organizacijskog odbora Međunarodnog znanstvenog skupa, istaknuo je njegov značaj kako za Mostar, HKD Napredak i njegov Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH i za cjelokupnu znanstvenu zajednicu Bosne i Hercegovine. Skup je, prema Landeki, pridonio dubljem razumijevanju povijesnih korijena i kulturnog nasljeđa, otvarajući put budućim istraživanjima i povezivanju znanstvenika iz susjedstva.
Uz brojne goste skupu su, među ostalim nazočili i fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru dr. Marko Babić te konzul RH u Tuzli Ivan Bandić te Ljiljana Jurak, pomoćnica ministrice civilnih poslova BiH.
Scena.ba
