Na Koridoru 5C je od planiranih 337 kilometara trenutno izgrađeno 138 kilometara autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, a na sedam trenutno aktivnih gradilišta izvode se radovi u dužini od 55 kilometara.
Plan Autocesta FBiH je da u drugoj polovici 2026. godine u potpunosti bude završen sjeverni dio Koridora 5C, a cijeli do 2030. godine, piše u analizi Bloomberg Adria.
Plan Autocesta FBiH je da u drugoj polovici 2026. godine u potpunosti bude završen sjeverni dio Koridora 5C, a cijeli do 2030. godine, piše u analizi Bloomberg Adria.
Najvažniji infrastukturni projekt u BiH
Autocesta na Koridoru 5C predstavlja najznačajniji infrastrukturni projekt za Bosnu i Hercegovinu. Uvrštenje ovog koridora u mrežu europskih koridora dovoljno govori o njegovoj široj važnosti, osobito za zemlje Srednje Europe. Regionalni značaj ovog koridora će se dodatno povećati izgradnjom autoceste na Jadransko-jonskom koridoru, jer će se na taj način stvoriti preduvjeti za sigurnije i brže putovanje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.
Značaj ovog koridora također se ogleda u razvoju kapaciteta luke u Pločama, što će rezultirati povećanim prometom kontejnera i rasutih tereta. Na sjevernom dijelu Koridora 5C, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, radovi na svim dionicama će započeti do kraja godine, s ciljem da se radovi na ovom dijelu završe do 2026. godine, kako bi se, osim svih ostalih prednosti koje donosi izgradnja autoceste, rasteretila i sadašnja magistralna cesta M-17.
Trenutno se radi na 55 kilometara
Intenziviranje izgradnje kroz Hercegovinu Iz JP Autoceste FBiH za Bloomberg Adriju su kazali da je trenutno aktivno nekoliko gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara, a koji uključuju dionice Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, te tunel Kvanj – Buna.
“U narednom razdoblju, najviše će se intenzivirati izgradnja autoceste kroz Hercegovinu, što je jedan od prioriteta s ciljem uvezivanja s Hrvatskom. Natječaji za najkompleksnije dionice kao što su Tunel Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug već su raspisani, a početak radova trebao bi se dogoditi do kraja ove godine”, kazali su.
Bloomberg podsjeća kako je Federalni parlament potvrdio odluku i o dionici Mostar sjever – Mostar jug, točnije o prihvaćanju zaduženja s Europskom bankom za obnovu i razvoj, u ukupnom iznosu od 220 milijuna eura, čime se osiguravaju sredstva za nastavak izgradnje novih 15 km. Unatoč optimizmu, treba napomenuti da ova poddionica u ovom trenutku nema ni urbanističku dozvolu.
Lasić najavljuje Mostar jug-Tunel Kvanj do 2028. godine
Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić nedavno je kazao da je Koridor 5C ključna investicija za državu koja će ojačati ekonomiju, društvenu interakciju i regionalnu integraciju, te da bi jedna od ključnih dionica Mostar jug – Tunel Kvanj u funkciji mogla biti do kraja 2028. godine.
S izgradnjom dionice Mostar jug – Tunel Kvanj najveći dio autoceste bit će stavljen u funkciju, čime će se dati ključni zamah za razvoj gospodarstva Hercegovine i cijele Federacije. Podsjetio je da su izabrane i firme koje će nadzirati gradnju dionice od Mostara jug do tunela Kvanj. Ovaj projekt je od javnog interesa koji će imati značaj za grad Mostar, kao i za cjelokupnu zajednicu.
Financijer ovog projekta na izgradnji Koridora 5C je pouzdani partner JP Autoceste FBiH, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 milijuna eura i koja daje punu podršku brzoj implementaciji projekta. Tome u prilog ide i činjenica da je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka da komisija okonča natječaj.
Bespovratna sredstva od EU
Također, Europska unija je podržala ovaj projekt s 30,33 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Interna provjera Banke (EBRD) je dala preporuku za izradu dodatnih studija koje će pružiti kvalitetnije odgovore na pojedine segmente projekta kao što su okolišni i društveni utjecaji, što svakako ne dovodi u pitanje dinamiku projekta.
Treba napomenuti da je Vlada Federacije BiH u srpnju 2023. još jednom razmatrala pitanje trase na ovom dijelu autoceste na Koridoru 5C te ju je i potvrdila. Trasa je u skladu s Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za FBiH Autocesta na koridoru 5C, koji je usvojen u Parlamentu FBiH i neće biti nikakvih korekcija.
“Izgradnja ove dionice imat će višestruku korist, poput poboljšanih usluga prijevoza, smanjenog prometa na lokalnim cestama, poboljšanog pristupa regionalnoj prometnoj infrastrukturi i turističkim središtima”, kazao je Lasić.
Tunel Prenj – Deveti najduži u Europi
Brojne su beneficije za mještane južnih mostarskih naselja kroz koja prolazi ova dionica dugačka 9,2 kilometra.
Pored izravne veze koja će omogućiti bržu komunikaciju ka jugu i ka Sarajevu, lokalna zajednica će, u skladu s najboljim principima društvene odgovornosti, dobiti i novi vodovod, kanalizaciju, te druge infrastrukturne objekte od značaja za same mještane. Na taj način će se životni standard domaćinstava umnogome poboljšati.
Deveti najduži tunel u Europi Kada je riječ o vrlo zahtjevnom projektu – tunelu Prenj, rok za dodjelu ugovora za izvođača radova na tunelu ističe u prosincu ove godine.
Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara, dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti.
Tunel Prenj sa svojih skoro 11 kilometara bit će tehnički najzahtjevnija i jedna od najkompleksnijih građevina u povijesti bh. građevinarstva. Njegova izgradnja s pristupnim dionicama koštat će čak 560 milijuna eura i trebala bi trajati šest i pol godina. Bit će na dionici Koridora 5C između Konjica i Mostara kao najduži tunel na Koridoru, deveti najduži tunel u Europi i 30. najduži tunel u svijetu.
Intenzivni radovi na Buni i Kvanju
Kada je riječ o drugim dvjema dionicama od značaja – Mostar jug do Bune – treba spomenuti da je upravo 4. listopada potpisan i Ugovor o izgradnji poddionice Tunel Kvanj – Buna dužine 5,10 kilometara, koja se veže na poddionicu Buna – Počitelj, koja je završena prije tri godine.
Poddionica Tunel Kvanj – Buna se nalazi na dionici Mostar jug – Buna. U sklopu ove poddionice bit će izgrađena i priključna prometnica na dijelu Buna – Rotimlja u dužini od 1.414 metara, a tu će biti smješteno i privremeno naplatno mjesto. Za dionicu Mostar sjever – Mostar jug u izradi je glavni projekt.
Kako su kazali iz JP Autoceste FBiH, ovo je novi ekonomski i razvojni impuls za Bosnu i Hercegovinu.
“Ovo je važan dan kako za Hercegovinu tako i za cijelu našu zemlju, jer ovim potpisivanjem počinje novi investicijski ciklus u kojem ćemo zajedničkim naporima, baš kao i do sada, realizirati nove projekte autoceste na Koridoru 5C, koji su ujedno i novi ekonomski i razvojni impuls za Bosnu i Hercegovinu. Osim ove poddionice, u idućih mjesec dana potpisat ćemo i ugovor o izgradnji poddionice Mostar jug – tunel Kvanj i time u potpunosti pokrenuti građevinski sektor u južnoj Hercegovini”, kazao je prilikom potpisivanja ugovora Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH.
Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Tunel Kvanj – Buna iznosi 125.231.549,16 eura bez PDV-a, a financirat će se sredstvima osiguranim u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB) te bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Rok za završetak izgradnje poddionice Tunel Kvanj – Buna je 30 mjeseci.
Poddionica Tunel Kvanj – Buna duga je 5,10 kilometara i dio je dionice Mostar jug – Buna. Poddionica počinje otvorenom trasom prije ulaska u tunel Kvanj.
Tunel Kvanj je projektiran kao dvocijevni tunel (desna tunelska cijev 2.645 m, lijeva tunelska cijev 2.720 m). Poddionica tunelom prolazi kroz brdo Kvanj, zatim vijaduktom “Rotimski potok” (330 m) prelazi Rotimski potok i završava u mjestu Stanojevići neposredno prije odmorišta Rotimski potok, gdje se nastavlja na izgrađenu dionicu Buna – Počitelj.
Neposredno prije završetka ove poddionice bit će izgrađen nadvožnjak “Rujevice” (44 m) kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između mjesta Stanojevići i Gubavica.
U sklopu izgradnje ove poddionice planirana je i izgradnja priključne prometnice na put Buna – Rotimlja, dužine 1.414 m, s privremenim naplatnim mjestom.
Most Hercegovina
Na poddionici Počitelj – Zvirovići 4. rujna je otvoren most Hercegovina, jedan od najvećih, najkompleksnijih infrastrukturnih objekata na cijelom Koridoru 5C i jedan od najviših mostova u ovom dijelu Europe.
Dužina ove poddionice iznosi 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. LOT 1 čini trasa autoceste u dužini od preko 10 kilometara, na kojoj se nalaze značajni objekti. Petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, Interregionalno čvorište, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. LOT 2 je upravo impresivni most Hercegovina dužine 980 m. Stupovi mosta kojim se prelazi rijeka Neretva visoki su 92, 97, 92, 91, 88 i 66 m, što ga čini najvišim mostom na Koridoru 5C i jednim od najviših mostova u ovom dijelu Europe.
Otvorenjem poddionice Počitelj – Zvirovići i mosta Hercegovina, ovaj dio BiH izravno će se povezati s Europskom unijom, odnosno graničnim prijelazom Bijača.
“Važnost ovog projekta ogleda se u tome što će potaknuti razvoj privrede i stvoriti uvjete za razvoj i napredak ovog dijela zemlje”, kazali su nam iz JP Autoceste FBiH.
Nastavak radova u RS trenutno zaustavljen
Koridor kroz Republiku Srpsku Treba napomenuti da dio Koridora prolazi i kroz Republiku Srpsku, čiji je nastavak radova trenutno obustavljen. Radovan Višković je prije nekoliko mjeseci kazao da Europska banka za obnovu i razvoj zbog političke situacije u BiH nije u mogućnosti u ovom trenutku financirati Koridor 5C kroz Republiku Srpsku.
Dio Koridora 5C koji prolazi kroz Republiku Srpsku dug je 46,6 kilometara i njegova izgradnja podijeljena je u tri faze, od čega je jedna završena, a druga i treća su u fazi izgradnje. Treća se odnosi na put prema GP Svilaj i njena gradnja treba uskoro započeti.
On je kazao da su iz EBRD-a poručili da su i dalje zainteresirani da financiraju taj projekt, ali da će RS morati tražiti druge načine da se ovaj projekt završi. Naglasio je da RS u ovom trenutku ima oko 120 kilometara izgrađenih autocesta i da se provode projekti s kineskim izvođačima na dijelu autoceste prema Beogradu, a da i radovi na obilaznici oko Doboja teku prema planu.
U dijelu Koridora 5C kroz bh. entitet RS oko dobojske obilaznice početkom godine izvodili su se najzahtjevniji radovi, iz kompanije Integral inženjering tvrdili su da se radovi odvijaju u skladu s predviđenom dinamikom, kao i da bi ova dionica trebala biti završena do kraja iduće godine.
Dionica je duga 5,6 kilometara, od Rudanke do izlaza iz tunela Putnikovo brdo 2, i uključuje most preko rijeke Bosne, dug 328 metara, dva tunela s dvije cijevi ukupne dužine oko dva kilometra i vijadukt dužine 250 metara.
U Autocestama RS, koji su investitor na ovom projektu, nedavno su rekli da je, zaključno s krajem ožujka ove godine, na glavnoj trasi završeno oko 75 posto nasipa i 60 posto iskopa, na mostu Kostajnica ukupno je završeno 84 posto posla.
Mađarska svoj dio završila u roku
Mađarska je potpuno završila svoj koridor Trasa autoceste A1 na koridoru 5C projektirana je u skladu s TEM standardima, s dvije odvojene kolničke trake, svaka s po dvije prometne trake (vozna i pretjecajna) za svaki smjer kretanja i po jednom zaustavnom trakom za prisilno zaustavljanje u svakoj kolničkoj traci.
Na autocesti A1 se nalazi Centar za održavanje i kontrolu prometa u Bosni i Hercegovini, najvažniji objekt na autocesti A1, koji služi za smještaj jedinica za održavanje, nadzor i upravljanje prometom na autocesti u skladu s direktivom Europske komisije 2004/54/EC.
Koridor 5C je definiran na konferenciji održanoj u Helsinkiju 1997. godine, a povezuje Panonsku nizinu, područje Dunava sa središnjim Jadranom. Proteže se od Budimpešte kroz Osijek i Sarajevo do luke Ploče.
Mađarska je potpuno završila svoj koridor, zadnja dionica urađena je u proljeće ove godine. Ostalo je još nekoliko kilometara koji nisu pušteni u promet, prema granici s Hrvatskom, jer se čeka da se izgradi hrvatski dio koridora.
U Hrvatskoj je izgrađeno 83,6 km do Svilaja, odnosno granice u Bosni i Hercegovini, a preostalo je još pet kilometara prema granici s Mađarskom. Dionica je trenutno u izgradnji i završetak radova očekuje se na proljeće 2025. godine.
Nešto više od trećine koridora 5C u BiH je izgrađeno, ali se ističe da je koridor kroz BiH ujedno i najduži s najzahtjevnijim terenom.
Scena.ba
