Tužno je vidjeti krol na vrhu ekrana umjesto emisije „BHT1 uživo“ na javnom servisu Bosne i Hercegovine koji glasi: „Radnici BHRT-a više nisu u mogućnosti proizvoditi program…“ Tužno je gledati i svakodnevna upozorenja i iz javnog servisa Bosne i Hercegovine, ali i od ljudi koji shvaćaju značenje BHRT-a, da su na rubu gašenja, tražeći spas javnog medija u Bosni i Hercegovini koji postoji 81 godinu. Ova emisija jedna je od dviju čije je emitiranje BHRT morao obustaviti zbog nedostatka sredstava za produkciju. Uz „BHT1 uživo“, ne emitira se ni vikend izdanje emisije „Jutro za sve“.
Iako je BHRT u višegodišnjoj krizi, posljednja događanja govore nam da će, ako nadležne institucije ne poduzmu korake, uistinu uslijediti njegov kraj. Povezane vijesti
Karamehmedović: Donesena odluka o djelomičnoj deblokadi računa BHRT-a Prije 6 sati
Upozorenje: BHRT se polako gasi Prije 5 dana BHRT-u su blokirani računi više od mjesec dana; medijski profesionalci, njih više od 700, nemaju plaće; duguju novac dobavljačima; gase im struju; internet i telefonske linije zbog neplaćenih računa, a bh. vlast, kako kažu iz BHRT-a, ne čini ništa kako bi javni servis održala živim. Mediacentar tražio konkretan odgovor od vlasti Mediacentar Sarajevo se povodom situacije u BHRT-u obratio vlastima – Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine s jednostavnim pitanjem: Koje će konkretne korake poduzeti i kada kako bi se osigurao opstanak i nesmetano funkcioniranje BHRT-a? O našem apelu obavijestili smo i kolege iz brojnih redakcija diljem Bosne i Hercegovine. Zamolili smo ih da nam se pridruže u akciji i upute isti upit nadležnima.
Od upita na 11 e-mail adresa u navedenim institucijama – mi, ali i redakcije koje su se uključile u akciju – dobili smo odgovor od Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH, u kojem nam je, očekivano, umjesto konkretnog odgovora, rečeno da je „naš upit proslijeđen nadležnom Ministarstvu komunikacija i prometa BiH na daljnje postupanje“. Proslijedili smo i mi taj isti upit, kao i nekoliko redakcija iz BiH, a od navedenog nadležnog ministarstva dobili smo mnogo teksta, osim onog konkretnog odgovora – što će konkretno učiniti. Ministarstvo: Ne upravljamo BHRT-om U odgovoru na upit, iz dotičnog ministarstva podsjetili su na ono što je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto do sada učinio, poput onoga koliko je kroz njegove odluke BHRT do sada dobio novca, da je nakon nove odluke Vrhovnog suda Republike Srpske od Općinskog suda u Sarajevu zatražio hitno postupanje i razmatranje pravnih posljedica te odluke na ovršni postupak i blokadu računa BHRT-a, kao i da je ministarstvo privelo kraju proces digitalizacije televizijskog signala. U svemu pobrojanome, između ostalog, rečeno nam je i da će „ministar Forto nastaviti koristiti mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi pronašao rješenje za BHRT“. Zahvalili smo na podsjećanju na aktivnosti koje su Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i ministar Forto poduzeli u vezi s BHRT-om, uz navođenje da nismo dobili konkretan odgovor na pitanje koje je glasilo, da ponovimo: koje će konkretne korake poduzeti i kada kako bi se osigurao opstanak i nesmetano funkcioniranje BHRT-a? Slijedom ovoga, dobili smo i novi odgovor od istog ministarstva, odakle nam je rečeno da Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Upravnog odbora BHRT-a, dok Upravni odbor nadzire poslovanje, usvaja financijske i programske planove i izvješća te imenuje i razrješava generalnog direktora. Ministarstvo je naglasilo da ne upravlja BHRT-om niti imenuje njegovo vodstvo niti usvaja njegova financijska i programska izvješća. Napominjemo, od Parlamentarne skupštine BiH, kojoj smo se obratili, do trenutka objave ovog teksta nismo dobili odgovor. Upozorenja stižu godinama Smatrali smo da će medijska solidarnost također biti način da se vlast „natjera“ da radi svoj posao, a što traže i europska i domaća udruženja posvećena slobodi medija. Godinama unatrag – kako BH novinari, tako i Europska federacija novinara – upozoravaju na situaciju u BHRT-u te su u svojim reakcijama isticali upravo i Parlamentarnu skupštinu BiH i Vijeće ministara BiH kao institucije od kojih se očekuje hitno djelovanje. Jako smo se prevarili. Nadležne institucije – ni nama, ni našim kolegama – ili nisu odgovorile, ili su priču prebacile na „nadležne“, a „nadležni“ nisu dali konkretan odgovor. Zbog toga, po svemu sudeći, Bosna i Hercegovina bi mogla postati jedina zemlja sa Zapadnog Balkana koja nema javni servis na državnoj razini. A više od 700 zaposlenih medijskih profesionalaca moglo bi ostati bez posla. I sve bi moglo završiti kao dvije emisije – gašenjem cjelokupnog programa.
Scena.ba
