Netom održani izbori u Moldaviji i oni koji se u subotu održavaju u Gruziji pretvaraju se u otrežnjujuće testiranje stvarnosti za Europsku uniju jer Bruxelles sve više zaostaje u svojoj borbi za utjecaj s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Godinama je EU bila uvjerena da će njezina liberalna, demokratska agenda u konačnici izbaciti Gruziju i Moldaviju iz orbite Kremlja i usmjeriti dvije zemlje prema Zapadu, što je uvjerenje koje je dodatno ojačalo nakon anketa koje su pokazivale da je velika većina naroda u obje zemlje za članstvo u EU.
No, sada se čini da je ova optimistična vizija EU sve neizvjesnija. Moldavija je u nedjelju na referendumu glasovala za članstvo u EU s izrazito tijesnom razlikom – 50,4 posto glasača bila su za – dok u Gruziji populistička stranka Gruzijski san, za koju se očekuje da će pobijediti u subotu, slijedi neliberalnu agendu koja onemogućuje članstvo u EU.
Za EU je odlučnost vladara u Moskvi obeshrabrujuća. Očito je da je Kremlj, unatoč svim svojim problemima u Ukrajini, još uvijek voljan ulijevati velike svote novca u kampanje kupovine glasova i dezinformacija kako bi potvrdio svoj ključni status na bivšim sovjetskim teritorijima. I u Moldaviji i u Gruziji Moskva uspijeva nametnuti propagandni narativ da se zemlje koje slijede proeuropsku ili pro-NATO politiku igraju vatrom, preporučujući umjesto toga neutralnost kao protuotrov za sukob, piše u svojoj analizi Politico.
Zloćudno rusko uplitanje
Zgrožena rezultatom, proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu požalila se na ruski “napad bez presedana na slobodu i demokraciju naše zemlje”. Iako su nedavne ankete pokazale da je većina od oko 60 posto građana za pridruživanje europskom bloku, veći dio post izborne i postreferendumske noći izgledalo je da će pobijediti protivnici članstva u EU.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ubrzo se oglasila rekavši da je tako tijesan rezultat posljedica ruskih prljavih trikova i inzistirala je na tome da će Bruxelles nastaviti dalje što se tiče članstva Moldavije u EU. “Iako suočena s hibridnom taktikom Rusije, Moldavija je pokazala da je neovisna, jaka i da želi europsku budućnost”, rekla je šefica EK-a. Ipak, rezultat u Moldaviji postavlja granice utjecaja EU-a, baš kao što se Putin predstavlja kao dio šireg protuzapadnog saveza.
Malo je iluzija po pitanju razmjera ruske intervencije u Moldaviji. U izjavi nakon prebrojavanja glasova, vođa promatračke misije Nacionalnog demokratskog instituta, bivši finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto, izvijestio je o golemim nastojanjima da se potkopa čitav proces.
“Najveća prijetnja integritetu ovih izbora bila je široka i usklađena kampanja zloćudnog stranog utjecaja iz Rusije, suradnja s moldavskim akterima kroz manipulaciju informacijama, kupnju glasova i drugo nedopušteno financiranje političkih aktivnosti”, rekao je Haavisto. Postići čak i najmanju većinu u tom kontekstu, istaknuli su drugi promatrači, bilo je značajno postignuće. “Moldavci su pokazali otpornost suočeni s neviđenim stranim uplitanjem”, rekao je američki kongresnik Peter Roskam, koji je vodio promatračku misiju Međunarodnog republikanskog instituta.
Moldavski dužnosnici uporno su i dramatično upozoravali na goleme iznose ruskog novca koji su se slijevali na račune običnih birača u tjednima koji su prethodili glasovanju. Vlasti u Kišinjevu optužuju Moskvu i njezine lokalne posrednike u Moldaviji da pokušavaju kupiti ljude da bi glasovali protiv članstva u EU i ujedine ih da podrže proruskog kandidata koji se suprotstavio Sandu na paralelno održanim predsjedničkim izborima.
“Govorimo o do 20 posto korumpiranih glasova i operaciji uplitanja Rusije procijenjenom na oko 150 milijuna eura”, rekao je Valeriu Pasha iz moldavskog think-tanka WatchDog.MD Community. “Da nije bilo ovog masovnog kupovanja glasova, rezultat bi izgledao potpuno drugačije. Dakle, u ovim vrlo teškim uvjetima, činjenica da još uvijek imamo većinu glasova za vrlo je dobar rezultat”.
Govoreći za Politico uoči glasovanja u nedjelju, bivši moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu rekao je da je referendum sazvan kako bi se razriješile neke domaće stvari u zemlji prije nego što glasači izađu na birališta na parlamentarnim izborima iduće godine, na kojima će se Sandu i njezini saveznici suočiti s domaćim proruskim oporbenim strankama.
‘Ovo je borba protiv demokratskog svijeta bilo gdje‘
Čini se da taj potez nije uspio. Umjesto demonstracije jedinstva, stvorena je opasna nova linija podjele, a Kremlj je dobio informaciju da se isplati pokušati promijeniti rezultat. “Preliminarni izborni rezultati naglašavaju izazove s kojima se Bruxelles suočava u proširenju članstva u EU na postsovjetske zemlje”, kaže Marta Mucznik, analitičarka think tanka Crisis Group. “Budući da se Moldavija priprema za parlamentarne izbore 2025., te će podjele vjerojatno oblikovati politički diskurs u mjesecima koji dolaze”, dodala je.
Slična situacija mogla bi biti i u Gruziji, gdje stranka Gruzijski san traži većinu na parlamentarnim izborima u subotu, a čiji su čelnici najavili da će zabraniti oporbene stranke ako osiguraju dovoljno glasova. Dramatična kampanja odvija se usred upozorenja o ruskom zarobljavanju države – zemlja je, inspirirana Moskvom, donijela restriktivne zakone za nevladine organizacije koje financira zapad, medije i LGBTQ+ zajednicu.
“Vrijeme je da zapadni kreatori politika prihvate činjenicu da ruski rat nije ograničen samo na Ukrajinu – radi se o borbi protiv demokratskog svijeta bilo gdje, gdje Moskva misli da može izvršiti utjecaj”, ističe Ivana Stradner iz washingtonske Zaklade za obranu demokracija. “I dok europski i američki dužnosnici skloni riziku razmišljaju u okvirima individualne taktike, Putin ima čitavu strategiju koju koristi kako bi pokušao pobijediti”, dodala je.
Za Maiu Sandu, pak, nisu samo zemlje kandidati za EU te koje bi trebale biti zabrinute, ili samo one manje. U opasnosti su, smatra, svi. “Istina je da možete lakše oštetiti demokratski proces u maloj zemlji”, rekla je moldavska predsjednica. “No, kada se te prakse testiraju u manjim zemljama, mogu se primijeniti i u drugim zemljama”, zaključila je Sandu.
Scena.ba
