Dok će za koji dan, kako je to najavljeno, poskupjeti brašno, što će, vjerojatno, prouzročiti više cijene hljeba i pekarskih proizvoda, dotle i brojni drugi prehrambeni artikli imaju novu cijenu. Tako jedno od najprodavanijih ulja u BiH – koje je koštalo 2,65 KM po litru – sada ima cijenu 2,9 KM! Istina, zaključana cijena jedne marke ulja je 2,65 KM, međutim, postavlja se pitanje zbog čega su trgovci drugu, znatno popularniju marku, u razmaku od svega nekoliko dana povisili za 25 feninga? Također, znatno više cijene odnedavno imaju kava, razne vrste čokolada, tjestenina…
Standard potrošača
Građani se s razlogom pitaju čeka li ih uskoro novi val poskupljenja, kako nam to kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednjobosanskog kantona.
– Kod nas se sve bazira na to da, ako je kriza u Južnoj Americi, onda ćemo i mi povisiti cijenu brašna, samo zato što, generalno, više pratimo svjetske trendove nego stanje u BiH. S druge strane, imamo problem da nam trgovci kontroliraju sve. Nažalost, država se vrlo malo upliće. Činjenica je da postoji taj projekt zaključanih cijena, ali to, definitivno, nije imalo utjecaja na standard potrošača – kaže Arnautović.
Naglašava da u ovom trenutku ne postoji opravdanje rasta cijena. Smatra da bi se država trebala aktivnije uključiti u kontrolu svih cijena, pogotovo osnovnih životnih namirnica.
Cijena šišanja
– U ovom trenutku bismo stvarno trebali imati ozbiljnu kontrolu nad trgovcima koji slobodno formiraju cijene, bez obzira na njihove ekstraprofite koje, zaista, ostvaruju. Jer, najava poskupljenja bilo čega u ovoj državi izaziva val poskupljenja svega. Onog trenutka kada poskupe pekarski proizvodi, odmah i frizer podiže cijenu šišanja zato što kupuje hljeb. Iste sekunde poskupi kava u kafićima i sve ostalo. Evo, čokolada ima pretjerano visoku cijenu, jer je neko najavio da bi mogla biti kriza u zemljama koje proizvode kakaovac – iznosi on.
Posebno je, kaže, zanimljivo to da se, nakon što prođe neka kriza, ne dogodi pad cijena, već one ostaju na istom nivou.
Pad od pet posto
Najveći rast cijena zabilježen je kod voća i povrća. Prema posljednjim statističkim podacima, iz septembra ove godine vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama je pala za pet posto u odnosu na isti period lani.
Scena.ba
