U BiH se umire i od zagađenog zraka. Broj smrtnih slučajeva premašuje tri tisuće, zbog čega smo na neslavnom petom mjestu u svijetu po smrtnosti. Prema lošoj kvaliteti zraka često se izmjenjujemo s gradovima koji imaju više od 13 milijuna stanovnika. Za nadležne to još uvijek nije razlog za uzbunu.
Nitko više u BiH ne diše punim plućima zbog zagađenog zraka. BiH gradovi konstantno se smjenjuju na ljestvicama najzagađenijih. Trenutačno prednjači Banja Luka, ali vrlo nezdrav zrak udiše se i u Travniku te Doboju. Sarajevo se posljednjih dana natječe sa svim ostalim glavnim gradovima u svijetu i često pobjeđuje. Tako je prethodnih dana Sarajevo, kao prvo u svijetu, imalo indeks kvalitete zraka čak 396.
Posebno zabrinjava koncentracija onih najopasnijih čestica, PM2,5, koja je ovih dana bila čak 53 puta veća od one koju propisuje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
“To su male čestice, manje od zrna pijeska, ulaze u male dišne putove i krvne žile, izazivaju upalu, dolazi do promjena u krvnim žilama, što može rezultirati kardiovaskularnim problemima, moždanim udarima, demencijom. Kumulativni efekt tih čestica, uslijed dugog izlaganja, može uzrokovati karcinom pluća”, rekla je pulmologinja Aida Forto.
Kako zaštititi građane?
Nadležni to zasad čine kratkotrajnim mjerama. Resorno kantonalno ministarstvo proglasilo je epizodu “Upozorenja”, u sklopu koje se zabranjuje prometovanje automobilima čiji motori imaju normu EURO2 i manju u zoni A, zatim izvođenje građevinskih radova na otvorenom, zabrana javnih okupljanja te boravak djece na otvorenom. Liječnici preporučuju smanjen boravak vani, osobito najrizičnijim skupinama, te nošenje zaštitnih maski s filtrom. Ipak, dugoročna rješenja se ne spominju.
“Znači, ono čime se premijer hvali da je zagađenje smanjeno posljednjih godina nije rezultat svjesnih akcija, nego puka sreća što smo imali više vjetra nego inače, pa su koncentracije bile niže. Vrlo lako se može ponoviti 2020. godina kada je Sarajevu malo nedostajalo da dostigne rekord Pekinga, no posljednjih je dana zapuhao vjetar. Sarajevo je takvo da, kada je vrijeme stabilno, začas može napuniti ovu kotlinu smrtonosnim otrovom; nažalost, drugi je dio priče što poduzimamo u vezi s tim”, rekao je Anes Podić iz udruge “EKO-akcija”.
Almir Bijedić, direktor FHMZ-a, kazao je kako bez europskih fondova nećemo doći do rješenja. “Možemo poboljšati kvalitetu zraka do određene razine. Da biste riješili promet, morate proći kroz tunele, ubrzati promet, utopliti objekte, smanjiti količinu energije koju trošite i promijeniti način grijanja. Ali prvo treba početi od svijesti ljudi i vlasti na svim razinama”, istaknuo je.
U ovom zagađenom zraku BiH visi pitanje može li se računati na svijest nadležnih u kontekstu rješavanja dugogodišnjeg problema, zbog kojeg godišnje umre više od tri tisuće građana. Mnogi i odlaze. A neizvjesno je i hoće li nam gosti dolaziti, s obzirom na to da su ovakve vijesti osvanule i na naslovnicama svjetskih medija.
Scena.ba
