Nakon dvotjednog bojkota Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je važne odluke koje odražavaju naglasak ove zemlje na euroatlantskim integracijama i pružanju potpore ugroženim područjima u zemlji koja su pogođena poplavama i klizištima, a obnova se odvija frustrirajuće sporo.
Među najvažnijim točkama sjednice istaknule su se odluka o usvajanju Programa reformi Bosne i Hercegovine za NATO te raspodjela sredstava za sanaciju poplavljenih područja. Vijeće ministara BiH jednoglasno je prihvatilo Program reformi za 2023. godinu koji predstavlja nastavak suradnje Bosne i Hercegovine s NATO-om u okviru programa Partnerstvo za mir. Program, podijeljen u pet poglavlja, obuhvaća politička i ekonomska pitanja, obrambene i vojne reforme, sigurnosne izazove, upravljanje resursima te pravna pitanja. Usvajanje ovog dokumenta označava kontinuitet u realizaciji obveza koje proistječu iz suradnje s NATO-om i demonstrira spremnost Bosne i Hercegovine da nastavi putem euroatlantskih integracija.
Škakljivi dokument
Naglasak je stavljen na političke reforme i sigurnosne mjere, čime BiH jača svoju poziciju kao partnera u regiji. Za ovu odluku, koja je uvijek “škakljiva”, glasali su i srpski ministri u Vijeću ministara koji nisu bili na posljednjim dvjema sjednicama. Uz to, Vijeće ministara donijelo je odluku o raspodjeli 20,4 milijuna maraka sredstava za pomoć u obnovi područja pogođenih poplavama. A gdje je odavno hitno potrebno obnoviti obiteljske domove, infrastrukturu, gospodarske subjekte. Najviše novca izdvojila je Vlada Republike Hrvatske, slijede Kosovo, Kina, Azerbajdžan, kao i domaće institucije. Prihvaćeni kriteriji raspodjele uključuju broj kućanstava pogođenih poplavama, procijenjenu štetu na infrastrukturi te potrebu za hitnim intervencijama. Od ukupnog iznosa, značajna sredstva dodijeljena su raznim županijama i općinama. Hercegovačko-neretvanska županija dobila je 13,53% od ukupnih sredstava, dok je Jablanica, kao jedna od najteže pogođenih općina, primila 23,41%. Ovakva raspodjela ima za cilj pružiti pravednu i učinkovitu pomoć, fokusirajući se na prioritetne potrebe ugroženih zajednica i sanaciju šteta. Krajnji korisnici ovih sredstava obvezni su podnijeti izvješće o utrošku kako bi se osigurala transparentnost u trošenju i realizaciji projekata. Dok se odluka o NATO reformama može promatrati kao korak k jačanju međunarodnog ugleda BiH i usklađivanju s euroatlantskim standardima, raspodjela sredstava za poplavljena područja predstavlja ključan potez u ublažavanju posljedica prirodnih katastrofa koje su pogodile zemlju. Obje odluke odražavaju dvojaki fokus Vijeća ministara BiH – na unaprjeđenje vanjske politike i izgradnju unutarnje otpornosti. Usvajanje ovih odluka dolazi u osjetljivom političkom trenutku kada BiH nastoji balansirati između unutarnjih izazova i međunarodnih obveza. Dok NATO reforme simboliziraju usmjerenost na dugoročnu stabilnost i sigurnost, raspodjela sredstava za poplave odražava hitnost i potrebu za neposrednim djelovanjem u interesu građana. Na sjednici su, osim ovih, razmatrana i druga pitanja, uključujući osnivanje radne skupine za prelazak upravljanja migracijama s međunarodnih organizacija na institucije BiH.
Migrantska kriza
Ova radna skupina, koja je sastavljena od predstavnika različitih ministarstava i službi, imat će zadatak pripremiti prijedlog plana tranzicije do 1. travnja 2025. godine. Plan će obuhvatiti ključna područja poput prihvata i smještaja migranata, pristupa zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, kao i obrazovanja, uz osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Preuzimanje odgovornosti za upravljanje migracijama predstavlja jedan od 14 prioriteta Europske komisije na putu pridruživanja BiH Europskoj uniji. Sjednica je također donijela odluke vezane uz dodatno financiranje povratka raseljenih osoba kroz preraspodjelu proračunskih sredstava. Ukupno 2,15 milijuna KM izdvojeno je za realizaciju projekata iz Aneksa VII. Daytonskog mirovnog sporazuma u cilju osiguravanja trajnih rješenja za raseljene osobe. Ove mjere uključuju financiranje stambenog zbrinjavanja i integraciju povratnika, što doprinosi socijalnoj stabilnosti i smanjenju napetosti u osjetljivim zajednicama. Vijeće ministara odobrilo je i raspodjelu više od 3 milijuna maraka za projekte kulture. Hrvatsko narodno kazalište Mostar dobilo je 70.000 maraka. Sportašima je raspoređen milijun maraka.
Scena.ba
