Da li će britansko-australijska kompanija “Rio Tinto” u području rijeke Jadar otvoriti rudnik litijuma, vrijedan 2,4 milijarde dolara, pitanje je koje je u Srbiji krajem 2021. i početkom 2022. godine izazvalo val demonstracija i blokada puteva. Oslonjeni na mišljenja domaćih sručnjaka iz ove oblasti, demonstranti, predvođeni ekološkim organizacijama, tvrdili su da će iskopavanje litijuma izazvati nesagledive i nepovratne posljedice po živi svijet u Jadru.
“Niste dobrodošli ovdje, imate svoju zemlju, nemojte našu da trujete”, rekao je Aleksandar Jovanović Ćuta iz Ekološkog ustanka, nakon upada predstavnika Saveza ekoloških organizacija Srbije u hotel Metropol 7. novembra prošle godine, gdje su prekinuli konferenciju o rudnim resursima u Beogradu, koju je organiziralo nekoliko stranih rudarskih kompanija. Podižući svoje transparente izrazili su protivljenje rudarenju u Srbiji i nakon pola sata napustili hotel.
Obnavljanje ugovora
Pod pritiskom demonstranata da će vađenje litijuma zagaditi riječni sliv, zemljište i raseliti stanovništvo tog kraja, Vlada Srbije je donijela odluku da oduzme licencu kompaniji Rio Tintu u januaru 2022. i van snage stavi sve odluke u vezi sa tim projektom. Predstavnike Saveza ekoloških organizacija ova odluka nije obeshrabrila da nastave proteste. Istina, oni su bili manjeg intenziteta, ali su uvijek provlačili jedan zahtjev-trajno zabraniti iskopavanje litijuma u Srbiji.
Međutim, ako je suditi prema najavama predsjednika Vučića koje je iznio ovog vikenda u intervjuu za Financial Times, Rio Tinto bi ipak mogao otvoriti rudnik do 2028. godine. Obavljanjem ovog ugovora otvorio bi se najveći rudnik litijuma u Evropi.
Kao argument za zeleno svjetlo Vučić navodi nove garancije koje je dobio od Rio Tinta i Evropske unije, a koje će biti odgovor na zabrinutost Srbije u vezi sa ispunjenjem potrebnih ekoloških standarda na lokaciji Jadar u zapadnom dijelu Srbije. Ovom prilikom, izrazio je uverenje da će dobiti garancije lidera EU za investicije u Srbiji koje su povezane sa ovim projektom, a tiču se proizvodnje baterija i proizvodnje električnih vozila.
Sve dok se ispunjavaju njegovi zahtjevi za “cijelim lancem vrijednosti plus savršena zaštita okoliša”, rekao je Vučić, očekuje da će poslovni i politički lideri doći u Beograd sljedećeg mjeseca kako bi službeno najavili projekat.
“Ako ispunimo sve, (rudnik) bi mogao biti otvoren 2028.”, rekao je Vučič, dodajući kako se predviđa proizvodnja 58.000 tona litija godišnje što je dovoljno za 17 posto proizvodnje električnih vozila u Evropi (otprilike 1,1 milion automobila).
Cijela priča ima i svoju političku boju. Naime, neki domaći i inozemni mediji uporno su objavljivali kako je projekat prvobitno suspendiran jer je vladajuća garnitura imala bojazan da li će protesti utjecati na rezultate lokalnih izbora. Sada, kada su završeni i kada je Vučićev SNS, ostvario pobjedu, projekt se ponovo mogao naći na stolu.
Planirano oživljavanje ugovora s Rio Tintom i uključivanje EU-a zapadni dužnosnici vide kao važan signal geopolitičkog svrstavanja Srbije u vrijeme kada joj se ekonomski i politički dodvoravaju Kina, Rusija i zemlje Zaljeva, zaključuje britanski list i podsjeća da je Srbija duže od decenije zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, ali se proces pristupanja sporo odvijao zbog zabrinutosti Bruxellesa oko pitanja kao što su vladavina prava i korupcija. Također, Srbija je jedna od samo dvije evropske zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu.
“Dužnosnici EU “mislili su da ćemo (rudnik) dati Kinezima. Nismo to namjeravali učiniti jer smo obećali da ćemo imati posla s EU-om”, kazao je Vučić i naglasio kako vjeruje da bi ovaj projekt mogao da bude prekretnica za Srbiju i cijeli region.
Litijum u BiH
A kada je o regiji riječ litijum groznica zahvatila je i Bosnu i Hercegovinu. Kompanija “Arcore AG” objavila je da je putem vlastite podružnice u BiH “Arcore ulaganja d.o.o.” iz Laktaša, uspješno završila istraživački projekt u bh. regiji Lpare, a vezano za otkrivanje nalazišta minerala, među kojima je i litijum. Procjena kompanije je da na ovom prostoru postoje nalazišta od 1,5 miliona tona litijum karbonat ekvivalenta, 14 miliona tona bora, 35 miliona tona kalijuma i 94 miliona tona magnezijum sulfata. Iz ove kompanije stižu uvjerenja kako su kompletan istraživački proces proveli u skladu s najvišim međunarodnim standardima, usko sarađujući kako sa lokalnim i državnim vlastima, tako i sa inozemnim stručnjacima iz domena rudarstva i održivog poslovanja. Time su, ispunili uslove, kažu, za podnošenje zahtjeva za koncesiju, i da bi proizvodnja mogla početi krajem 2026.godine.
I dok predstavnici kompanije najavljuju otvaranje više od 1000 radnih mjesta u ovom kraju, ekološke organizacije, slično kao i Srbiji se protive otvaranju ovog rudnika, upravo zbog bojazni da će donijeti više štete nego koristi stanovništvu, odnosno njegovoj žuivotnoj okolini.
Evropska unija u svojoj Zelenoj tranziciji najavljuje prelazak sa fosilnih goriva na čistiju energiju iz obnovljivih izvora, poput vjetra i sunca, te joj je plan da do 2035. godine zabrani prodaja vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, i omogući široku dostupnost električnih vozila. Da bi se ovaj plan realizirao potrebe su velike količine litijuma, ključnog sastava baterija za električne automobile.
“Litijum će uskoro biti još važniji od nafte i gasa”, poentirala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije prilikom svog obraćanja o stanju u EU 2022. godine i time jasno stavila do znanja koliko će on biti važan u budućnosti. Podjednako važan će biti i način nakoji se on bude iskopavao. Bez poštivanja najviših ekoloških standarda, koji podrazumijevaju tehnološki i ekološki najčistiji postupak, nezadovoljstva i neslaganja lokalnog stanovništva u svim regijama u kojima se on bude iskopavao, neće se moći isključiti.
