U nadolazećim tjednima, NASA planira lansirati dugo očekivanu misiju prema Jupiterovom četvrtom najvećem mjesecu, Europi. Ova misija, nazvana Europa Clipper, imat će zadatak detaljno istražiti mjesec u potrazi za potencijalnim mjestima gdje bi Europa mogla podržavati vanjski život. Iako je prozor za lansiranje misije započeo 10. listopada, lansiranje je privremeno odgođeno zbog nadolazeće prijetnje uragana Milton.
Europa Clipper predstavlja najveću letjelicu za istraživanje planeta koju je NASA ikada izgradila; kada su njezina solarna jedra rasprostranjena, široka je kao košarkaško igralište. Teži otprilike 6.000 kilograma, što je otprilike težina velikog afričkog slona. No, zašto se šalje ovako velika letjelica na tako daleko putovanje prema Europi?
[Foto: Wikimedia]
Istraživanje potencijalnog života izvan Zemlje
Istraživanje života izvan Zemlje obično se fokusira na našeg susjeda Mars, koji se tehnički nalazi u “naseljenoj zoni” našeg Sunčevog sustava. Međutim, Mars nije privlačno mjesto za život zbog svoje slabe atmosfere i visokih razina radijacije. Njegova blizina Zemlji olakšava slanje misija za istraživanje, no postoje i druga mjesta u Sunčevom sustavu koja bi mogla podržavati život — neki mjeseci Jupitera i Saturna, i to zbog prisutnosti tekuće vode.
Na Zemlji, voda je otapalo života: ona otapa soli i šećere te olakšava kemijske reakcije potrebne za život. Iako je moguće da životne forme postoje negdje drugdje i oslanjaju se na tekući metan, ugljikov dioksid ili nešto drugo, život kakav poznajemo temelji se na vodi. Svi dokazi sugeriraju da bi Europa mogla sadržavati vodu; njezina glatka površina, unatoč udarima meteora, sugerira da je površina relativno mlada i nedavno obnovljena. Aktivnost ledenih vulkana koji ispuštaju vodu na površinu također je moguća.
[Foto: Wikimedia]
Misterij pod površinom
Europa posjeduje magnetsko polje, što sugerira da, poput Zemlje, ima tekući sloj unutar sebe (na Zemlji je to tekuća stena). Međutim, na površini, Europa je izložena visokom stupnju svemirske radijacije, koja je koncentrirana zbog Jupitera. Ipak, dublje, debela ledena kora mogla bi štititi potencijalni život u podledenom oceanu.
Ovo znači da će nam biti teško pronaći konkretne dokaze o životu bez dubokog bušenja. Stoga će Europa Clipper, kroz prolazne letove oko ledenog mjeseca, tražiti područja gdje bi život mogao obitavati ispod ledene kore.
Misija je opremljena s devet znanstvenih instrumenata, uključujući širokokutnu kameru za proučavanje geološke aktivnosti i termalni sustav za mjerenje teksture površine i otkrivanje toplijih područja. Uključuje i spektrometar za ispitivanje kemijskog sastava plinova i površine Europe te potencijalnih eksplozivnih mlazova vode s površine.
Osim toga, drugi instrumenti mjere dubinu i razinu soli u oceanima mjeseca te debljinu njegove ledene kore, kao i kako Europa reagira na snažnu gravitaciju Jupitera.
[Foto: Wikimedia]
Analiza atmosfere i budućnost misije
Uzbudljivo je što će maseni spektrometar analizirati plinove iz slabe atmosfere mjeseca i potencijalne mlazove vode. Proučavajući materijal izbačen iz mlazova, znanstvenici će moći razumjeti što se skriva u oceanima ispod leda. Također, analizator prašine će ispitati materijal koji su izbacili mali meteori ili koji je došao iz mlazova.
Nažalost, morat ćemo pričekati da otkrijemo rezultate. Europa Clipper će putovati više od pet godina kako bi stigao do Jupitera. Misija je dizajnirana da istražuje potencijal za postojanje života, ali ne i da ga izravno otkrije. Ako se pojave dokazi koji bi mogli sugerirati postojanje života, bit će potrebne buduće misije za detaljnije istraživanje Europe.
Moramo biti strpljivi, no ovo je uzbudljiva prilika za čovječanstvo da se približi otkriću života izvan naše domaće planete.