Iako je lansirana prije više od desetljeća, ova letjelica ne prestaje nadilaziti očekivanja znanstvenika, pružajući uvid u tajne Jupitera koje pomažu razumjeti formiranje i evoluciju cijelog Sunčevog sustava. Najnoviji rezultati, prikupljeni tijekom 66. preleta planeta, dodatno ističu ključnu ulogu Junoa u modernoj svemirskoj znanosti.
NASA-ina letjelica Juno lansirana je 2011. godine, a u orbitu Jupitera stigla je 2016. Od tada, Juno prikuplja neprocjenjive podatke o divovskom planetu. Njegova kamera, JunoCam, redovito šalje fascinantne snimke koje znanstvenici pažljivo obrađuju u vrhunske slike. Tijekom posljednjeg preleta, letjelica se približila i Amalthei, malenom Jupiterovom mjesecu neobičnog oblika, prenosi Smithsonian.
Veliko otkriće
Među mnogim drugim otkrićima, letjelica je također zaslužna za bacanje svjetla na Jupiterovo magnetsko polje, njegovu neobičnu jezgru i legendarnu i dugovječnu “Veliku crvenu pjegu”, najveću oluju u našem Sunčevom sustavu.
Juno je prva misija koja je proučila Jupiterove polarne regije, otkrivši goleme ciklone koji dominiraju na sjevernom i južnom polu planeta. Osim toga, istražila je magnetsko polje, strukturu jezgre i legendarnu Veliku crvenu pjegu, najveću oluju u Sunčevom sustavu. Premda je misija prvotno trebala završiti 2017. godine, produžena je zbog iznimnih rezultata i značaja prikupljenih podataka.
Glavni istraživač misije, Scott Bolton, opisuje Jupiter kao “kamen iz Rosette” za razumijevanje našeg Sunčevog sustava, a Juno kao ključnog “izaslanika” u toj misiji. Zahvaljujući Juno-inim otkrićima, znanstvenici imaju priliku sagledati složene procese formiranja planeta i otkriti nove misterije u dalekim dijelovima svemira.
