Dok odnosi između Washingtona i europskih saveznika ulaze u izrazito nestabilnu fazu, sve češće se postavlja pitanje koliko su sigurnosna jamstva Sjedinjenih Američkih Država pouzdana za države koje graniče s Rusijom.
Izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o NATO-u, kao i neobične poruke o mogućoj aneksiji Grenlanda, dodatno su pojačale zabrinutost unutar Saveza.
Estonija, Litva i Latvija, koje zajedno imaju oko šest milijuna stanovnika, smještene su između Kalinjingrada, Bjelorusije i same Rusije. Nedavne ruske vojne spekulacije sugerirale su da bi strateški važan koridor Suwalki mogao biti zauzet u vrlo kratkom roku. Ipak, latvijski ministar obrane Andris Sprūds poručuje da nema mjesta panici.
– Spremni smo se boriti već večeras – naglasio je Sprūds, dodajući da Latvija planira imati 60.000 vojnika spremnih za eventualni sukob. Posebno je upozorio na metode hibridnog ratovanja koje Rusija koristi, podsjećajući na scenarij tzv. “malih zelenih ljudi” iz 2014. godine tijekom zauzimanja Krima. – Ako se na latvijskom tlu pojavi “mali zeleni čovjek”, bit će eliminiran istog trenutka – poručio je ministar.
Litvanski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys ističe da Moskva kontinuirano testira prag straha svojih susjeda, slično kao 2022. godine.
– Prijetit će nam strateškim, taktičkim i svim nuklearnim kapacitetima koje imaju. A mi ćemo morati prevladati taj strah – rekao je Budrys.
Baltički dužnosnici osvrnuli su se i na ranjivost Rusije. Prema Sprūdsu, Kalinjingrad predstavlja slabu točku koju bi Moskvi bilo teško braniti u slučaju otvorenog sukoba. Budrys je, s druge strane, upozorio na opasnost pogrešne procjene: – Ako itko vjeruje da bi rat bio lokaliziran bez ogromnog uništenja u Kalinjingradu i duboko u Rusiji, neka dvaput razmisli.
Iako Donald Trump često koristi oštar ton prema Europi i članicama NATO-a, estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna smatra da takav pristup ima i pozitivne efekte. – Ponekad mi se čak sviđa taj pritisak i brutalna komunikacija predsjednika Trumpa prema Europi, jer se moramo zauzeti za sebe – izjavio je Tsahkna, naglašavajući da NATO više nije bezuvjetan kao ranije te da Europa mora preuzeti veći dio odgovornosti.
Ipak, baltički ministri svjesni su ozbiljnosti trenutka. Budrys upozorava da bi nepoštivanje članka 5. o kolektivnoj obrani značilo ulazak u “apsolutno novu fazu u našoj povijesti” i praktično kraj saveza. Govoreći o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, odbacio je, kako navodi, prazna obećanja koja samo podsjećaju na članak 5. – To je kao trudnoća: ili je gospođa trudna ili nije. Ne može biti ‘skoro trudna’ ili nešto između – poručio je Budrys, ističući da stvarna jamstva podrazumijevaju konkretnu financijsku potporu i buduće članstvo u Europskoj uniji.
Scena.ba
