Za mjesec dana registriran je rast kredita samo kod stanovništva i to za 78,7 milijuna KM. To su podaci za kolovoz Centralne banke Bosne i Hercegovine. Za što građani koriste nenamjenske kredite i zašto se povećava broj građana koji ih uzimaju?
Zbog male mirovine Banjolučanka Cica Bosnić bila je prinuđena uzeti potrošački kredit od 5.000 maraka. Kaže da je to zadnji put, jer se ne isplati zbog visoke kamate.
-Isključivo za preživljavanje, jer je moja mirovina mala, 428 maraka sa 30 godina radnog staža. Velika je kamata, pare se brzo potroše i opet na kraju nemaš ništa, kazala je Bosnić za BHRT.
Rast troškova života
Jesen je vrijeme ekspanzija potrošačkih kredita. Za veliki broj građana potrošački krediti su jedini način preživljavanja.
U Pokretu potrošača Srednje Bosne ukazuju na činjenicu da potrošačke kredite ne uzimaju samo građani s malim primanjima, već i oni s prosječnim primanjima. Razlog vide u višestrukom rastu troškova života u posljednjih nekoliko godina.
-Nažalost uzimaju male kredite koji im čisto služe da prežive godinu, posebno zimu jer je ovo vrijeme kada se djeca spremaju za školu, spremaju zimnicu, kupuju ogrjev za zimu. Sve veći broj građana pribjegava uzimanju kredita kao jedinom sredstvu preživljavanja, navodi Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.
Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da su ukupni krediti u kolovozu iznosili 25 milijardi maraka, što je 34,9 milijuna više nego u srpnju. Zabilježen je rast kredita za stanovništvo.
-Kreditni rast registriran je u sektoru stanovništva za 78,7 milijuna maraka, dok je u ostalim sektorima zabilježeno smanjenje kreditnog rasta, podaci su CB BiH.
Za preživljavanje
Ekonomisti pad potražnje za namjenskim kreditima vide u uvjetima banaka koje traže upisivanje hipoteke na imovinu, dok za nenamjenske kredite instrument osiguranja kredita nije potreban.
-Stanovništvo i manji dio privrede orijentirali su se na nenamjenske kredite, jer na taj način izbjegavaju uzimanje dodatnih instrumenata osiguranja koje od njih traži banka, navodi Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo.
Potrošački krediti se relativno brzo odobravaju. Za građane za koje postoji veći kreditni rizik kamata je viša nego za one s nižim kreditnim rizikom. Veliki broj građana je primoran da bez obzira na nepovoljnu kamatnu stopu uzme kredit za golo preživljavanje.
Prema potrošačkoj korpi u FBiH, samo za hranu četveročlana obitelj mora izdvojiti 1.313 KM. To je 38,8 posto iznosa potrošačke korpe koja iznosi 3.379 KM. Minimalna plaća od 619 KM prema tome pokriva tek 47 posto troškova hrane, odnosno tek oko 18 posto iznosa potrošačke korpe.
Radnički dignitet je izgubljen, a poniženi čovjek je ništa do rob, dok njegova obitelj preživljava dan za danom u bijedi bez nade za budućnost. Ponižavajuće niska minimalna plaća je stoga efikasno sredstvo za dehumaniziranje radnika i njegove obitelji.
Prema zvaničnoj statistici oko 120.000 radnika zaposlenih u FBiH prima minimalnu plaću u iznosu od 619 KM. Dodatnih oko 70.000 radnika nema platu veću od 800 KM. Ovo znači da 190.000 radnika ima plate manje od 800 KM. To predstavlja oko 35% od svih zaposlenih u FBiH. Plate manje od 1.000 KM u FBiH ima više od 240.000 radnika.
Scena.ba
