Od 1. srpnja šestomjesečno predsjedanje Vijećem Europske unije od Belgije će preuzeti Mađarska. Mnoge u Uniji zbog toga već prolaze žmarci znajući kakve politike zagovara i vodi mađarski premijer Viktor Orban.
Kritičari i politički neistomišljenici Viktora Orbana nazivaju “crnom ovcom” i “Trojanskim konjem” Europske unije, a njegova politika protivljenja i blokada posve je isplivala na površinu s početkom ruske agresije na Ukrajinu. On se otvoreno protivio odluci EU-a da otvori pristupne pregovore s Ukrajinom, ali je prilikom samog donošenja odluke izbivao iz dvorane.
Često se koristio pravom veta, pogotovo kada je EU nametala sankcije Moskvi, ali bi uspijevao ishoditi pravo na izuzeća od zabrane uvoza ruske nafte i plina. Proljetos je izjavio da EU rasipa novac na pomoć Ukrajini, umjesto da njoj namijenjenih 50 milijardi eura (koje je Mađarska svojedobno blokirala) preusmjeri na integraciju u EU zemalja zapadnog Balkana u kojima je, inače, uspostavio mrežu utjecaja i interesa.
Mađarska nastupa u osjetljivom trenutku
Ne treba zaboraviti da je Bruxelles svojedobno zamrznuo Mađarskoj čak 20 milijardi eura iz kohezijskih fondova EU-a zbog kršenja ljudskih prava i vladavine prava općenito, a potom i odmrzavao ta sredstva u mjeri u kojoj bi Orban po potrebi popuštao svoju nepopustljivost. Uoči nedavnih izbora za Europski parlament, Orban je najavio “marš na Bruxelles” desnih populista nadajući se jačanju snaga koje se suprotstavljaju federalizmu Njemačke i Francuske unutar Unije, što se ipak nije dogodilo u obimu neke krajnje desne revolucije.
Zbog svega toga, mnogi su podozrivi spram mađarskog predsjedanja Vijećem EU-a nakon 1. srpnja, dotle da su neki eurozastupnici iz liberalne i zelene grupacije još lani tražili da se Mađarskoj to onemogući kako ne bi “na europskoj pozornici vodila protueuropsku politiku”. Povrh toga, vrijeme početka mađarskog predsjedanja čini se osjetljivijim jer nakon europskih izbora još nisu formalno uspostavljene institucije i podijeljene čelne pozicije u njima.
EPP i partneri preduhitrit će Orbana
“Mislio sam da će se taj proces zavući u duboku jesen, no čini se da će sve ipak ići brzo i da će dogovor oko čelnih pozicija i ostale stvari biti riješene prije početka mađarskog predsjedanja”, kaže politički analitičar Davor Gjenero.
On ne vjeruje da Orban i Mađarska mogu tijekom predsjedanja Vijećem EU-a “progurati” politike koje odudaraju od one većinske briselske.
“Oni su se najviše nadali tome da će moći utjecati na formiranje institucija. Zato imamo ovu akciju Europske pučke stranke (EPP) koju prate i partneri, da se još za vrijeme aktualnog belgijskog predsjedništva Vijećem EU-a definiraju odnosi unutar Europske komisije i da se izaberu predsjednica Europskog parlamenta i predsjednik Europskog vijeća, dijelom i zato da se stvori neki vatrozid protiv utjecaja Orbana. Kada bi Mađarska preuzela predsjedanje, a da nema stalnog predsjednika Europskog vijeća, tada bi Orbanova uloga bila bitno veća. Ne vidim da bi Mađarska mogla progurati ikakvu agendu koja bi bila suprotna zajedničkim europskim politikama”, smatra Gjenero.
“Nema prostora za destruktivno djelovanje”
Osim toga, napominje da je Orban sada daleko kooperativniji, nego što je bio u prethodnom razdoblju. Vidi to i u njegovoj spremnosti da podrži dosadašnjeg nizozemskog premijera, liberala Marka Ruttea, u izboru za glavnog tajnika NATO-a.
“Orbanu je cilj dobiti izuzeća i u EU-u i u NATO-u od zajedničkih politika prema Rusiji. U interesu mu je da nakon 2025. dobije produženje izuzeća za dobavu ruske nafte preko naftovoda Družba i ruskog plina preko Turskog toka. To su mu ključne agende i čini mi se da u ovoj situaciji on nema puno manevarskog prostora za neko destruktivno djelovanje. Trenutno mu je povoljnija opcija biti kooperativan”, kazao nam je Gjenero.
Trumpova MAGA postala Orbanova MEGA
Mnogi su se uhvatili i za slogan budućeg mađarskog predsjedanja Vijećem EU-a, koji je parafraza slogana Donalda Trumpa, a glasi “Make Europe Great Again” (MEGA) iliti “Učinimo Europu opet velikom”.
“On mora svome biračkom tijelu slati poruke na simboličkoj razini da ima utjecaja na EU. No, mislim da je to samo stvar simbolike”, kaže Gjenero.
Kada je u pitanju uspon krajnje desnice u Europi, što se dijelom dogodilo na izborima za Europski parlament, ali ni blizu onome kako su neki predviđali, Gjenero kaže da treba biti umjereni optimist.
“Taj diskurs postoji, kao i ideja dovođenja u pitanje zajedničkih europskih politika i vrijednosti, ali mi se čini da su odnosi i u Europskom parlamentu i u zemljama članicama još uvijek zdravi”, dodaje.
“Da je diletant, odavno ga ne bi bilo”
U tom smislu Gjenero ističe kako Orban ima dva lica.
“Na tehničkoj razini, on je odličan upravljač. Oslanja se na znanja, ima jak tim suradnika i pretežno racionalno donosi odluke. Druga stvar su vrijednosti za koje se zalaže. No, on nije diletant, nije površan i neozbiljan političar. Da je drugačije, odavno ga ne bi bilo. Ne zaboravimo da je prešao dug put od liberala preko konzervativca do populista. Ali i kao populist on nije isključivo usmjeren na politiku jednostavnih rješenja i flert s Rusijom, nego i na relativno racionalne javne politike”, zaključuje Gjenero.
Scena.ba
