Obećanje Teherana da će se osvetiti za ubojstvo čelnika Hamasa mobiliziralo je diplomate diljem Bliskog istoka u sprečavanju eskalacije, a Izrael se priprema za mogući iranski napad na svim frontama.
Iran je posljednjih dana premještao lansere projektila i provodio vojne vježbe, saznaje The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike. To bi moglo signalizirati da se priprema za napad u nadolazećim danima. Novoizabrani iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je Izraelu da će se Teheran “definitivno” osvetiti za ubojstvo Ismaila Haniyeha. “Islamska Republika Iran ni na koji način ne želi proširiti opseg rata i krize u regiji, ali izraelski režim će definitivno odgovarati za svoje zločine i drskost”, rekao je Pezeshkian u ponedjeljak tijekom sastanka s tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Sergejem Šojguom.
Dužnosnici u Washingtonu i Jeruzalemu nagađaju da bi odgovor Teherana mogao biti značajno drugačiji nego što je bio prije četiri mjeseca. Iran i Izrael prvi su put razmijenili vatru u travnju, nakon dugog rata u sjeni tijekom kojeg su dvije strane izbjegavale izravne napade. Iran je 13. travnja ispalio više od 300 bespilotnih letjelica, krstarećih i balističkih projektila na jug Izraela, optužujući ga za napad na njegovo veleposlanstvo u Damasku. Iran, SAD, Jordan i Saudijska Arabija zaustavili su iranski napad i spriječili materijalne štete i ljudske žrtve. Slično kao i u travnju, Teheran već danima najavljuje da će se osvetiti i time eliminira element iznenađenja.
Ali, za razliku od travnja, čini se kako ne odaje previše podataka o tome kako će izgledati napad i kada će ga točno izvesti. Američki državni tajnik Antony Blinken u nedjelju je upozorio čelnike G7 da bi Iran i Hezbollah mogli napasti Izrael već u sljedećih 24 do 48 sati, izvijestio je Axios. No, na sastanku sljedeći dan u Bijeloj kući američke obavještajne službe dale su drugačiju procjenu. Tim za nacionalnu sigurnost izvijestio je Bidena da očekuju dva vala napada, jedan od Hezbollaha i jedan od Irana i njegovih posrednika iz “Osovine otpora”, ali još uvijek ne znaju tko će prvi napasti i kakvu će vrstu napada izvesti. Iran i Hezbollah su, čini se, još uvijek neodlučni oko toga što točno žele učiniti.
Za to vrijeme Izrael se priprema za različite scenarije. Iran bi mogao ponoviti napad koji je izveo 13. travnja stotinama dronova i projektila. Također bi se mogao odlučiti za napade na Židove ili izraelske diplomatske misije u inozemstvu, ali i za koordinirani napad s Hezbollahom, a možda i s jemenskim hutistima i milicijama u Iraku i Siriji. Izrael se istodobno priprema i za mogućnost izbijanja nasilja na Zapadnoj obali te na mogući kibernetički napad na kritičnu infrastrukturu.
Iako se iranski napad na Izrael u travnju uglavnom smatra promašajem jer nije prouzročio nikakvu vidljivu štetu, on je ipak donio Teheranu jednu ključnu stvar. Naime, iranski je napad bio vrlo korisna vježba prikupljanja informacija. Sada Iran posjeduje informacije o izraelskim sposobnostima, koje će mu pomoći da novi napad bude uspješniji od prethodnog.
To znači kako postoji mogućnost da će u novom napadu koristiti balističke rakete srednjeg dometa i krstareće projektila ispaljene s iranskog teritorija. S procijenjenih 3000 balističkih projektila kojima raspolaže, Iran ima potencijal nanijeti ozbiljnu štetu. Iranske napredne bespilotne letjelice mogu dosegnuti Izrael, a posebno su opasni dronovi kamikaze Shahed-136 koji nose bojevu glavu s 20 do 40 kilograma eksploziva.
Većina zapadnih dužnosnika i sigurnosnih stručnjaka ipak vjeruje da će se sada u napad u značajno većoj mjeri uključiti iranski “proxyji” te da će umjesto izravnog napada s iranskog teritorija doći do asimetričnog ratovanja. Prije svega, misli se na Hezbollah u južnom Libanonu, hutiste u Jemenu i iranske opunomoćenike u Siriji i Iraku. Višednevnim napadima iranskih pomagača mogli bi se iscrpiti izraelska vojska i sustav protuzračne obrane te smanjiti vrijeme koje Izrael i njegovi saveznici imaju za preventivno presretanje i obaranje iranskih letjelica i raketa.
Izraelski general Zvika Haimovich smatra da će Hezbollah ovaj put igrati ključnu ulogu u iranskoj odmazdi. Procjenjuje se da Hezbollah raspolaže sa 150.000 raketa, od kojih bi 4500 moglo dosegnuti Izrael. Najnaprednije rakete su precizno vođene i predstavljaju značajnu prijetnju. Izrael strahuje da bi rafinerije nafte, plinske platforme, bolnice i elektrane mogle biti napadnute projektilima vođenima GPS-om. Strahuje se da bi Hezbollah mogao ciljati izraelske vojne baze ili infrastrukturu, poput rafinerije nafte u Haifi.
Izrael je jednako zabrinut zbog prelaska Hezbollaha preko granice u zemlju u pokušaju preuzimanja područja na sjeveru zemlje. Hezbollah također ima golem arsenal bespilotnih letjelica, koje redovito koristi za napade na Izrael. Kako će Izrael odgovoriti na iranski napad, ovisi o tome kako će Teheran i njegovi opunomoćenici izvesti svoj napad. Napad na civile ili na središnji Izrael, odnosno na Tel Aviv, mogao bi izazvati rat punih razmjera.
Zapadni dužnosnici i analitičari još uvijek procjenjuju da Iran, Hezbollah i Izrael ne žele sveobuhvatni rat. Prioritet je Irana, barem zasad, nastavak nuklearnog programa, a ne sukob s Izraelom. Ali, u slučaju da Izrael napadne iranska nuklearna postrojenja, Teheran bi mogao krenuti svom snagom na Izrael. Unatoč tome što zasad procjenjuju da neće doći do šireg sukoba, američka administracija počela je s pripremama za moguću eskalaciju na Bliskom istoku tako što je poslala eskadrilu borbenih lovaca F-22 i udarnu skupinu nosača zrakoplova u regiju.
Velika Britanija je također rekla da su njezini brodovi Kraljevske mornarice i helikopteri RAF-a u stanju pripravnosti. Također se intenzivno radi na diplomatskoj deeskalaciji sukoba. Joe Biden je razgovarao s jordanskim kraljem Abdullahom II. o naporima za sprečavanje šireg regionalnog sukoba, a Blinken je razgovarao sa svojim katarskim i egipatskim kolegama o trenutačnoj krizi kako bi smirio napetosti.
Scena.ba
