Lovci iz Europe, koji više nisu imali volje pucati samo na životinje, plaćali su između 80.000 i 100.000 današnjih eura za ubojstvo čovjeka, pišu mediji na njemačkom jeziku i donose detalje o takozvanim “snajper-turistima” u Sarajevu, prenosi Deutsche Welle.
“Ono što je Ezio Gavazzeni prikupio kroz svjedočenja i materijal ledi krv u žilama: tijekom 1993. i 1994. godine više od stotinu stranih lovaca navodno je plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za ubojstvo čovjeka”, piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel.
Prema istraživanjima talijanskog pisca i novinara Gavazzenija, tu priliku im je navodno pružala srpska služba sigurnosti. “Ona je tijekom opsade Sarajeva u brdima oko bosanske prijestolnice organizirala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena za ‘odstrel’ bila je još viša”, prenosi Tagesspiegel.
“Prema navodima Gavazzenija, među sudionicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet talijanskih državljana. Tužitelj Gobbis zasad nije naveo imena osumnjičenih. Tijekom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine, ubijeno je više od 11.000 civila; oko 1.000 njih pali su kao žrtve snajperista u zloglasnoj snajperskoj uličici ‘Sniper Alley’, širokom bulevaru na otvorenom prostoru gdje su ljudi bili izloženi stalnoj prijetnji”, navodi Tagesspiegel.
Autor teksta primjećuje da je glavni Gavazzenijev svjedok bivši agent bosanske obavještajne službe po imenu Edin Subašić. On tvrdi da je 1993. obavijestio talijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o “safarijima” i sudjelovanju talijanskih državljana.
U dokumentaciji se nalazi i Subašićevo pismo Gavazzeniju, u kojem opisuje psihološki profil turista-snajperista:
“Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopati (…). To su sve bogati i vjerojatno utjecajni ljudi (…). Imaju novac i politički utjecaj da se zaštite od eventualnih istraga.”
Gavazzeni tvrdi da poznaje neka imena vikend-snajperista; jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike. Većina njih, kako dodaje, gaji desničarske i ekstremno desničarske stavove. Koliko su vjerodostojne sve ove izjave i dokumenti koje je Gavazzeni predao tužiteljstvu, pokazat će istraga. Prema Subašićevim navodima, odgovarajući spisi, koji postoje u BiH, klasificirani su kao “tajni” i nedostupni, zaključuje Tagesspiegel.
U tekstu istog autora za austrijski Standard, objavljenom dan ranije, navodi se da bivši obavještajac Edin Subašić tvrdi kako je osobno 1993. godine obavijestio tadašnji talijanski vojni obavještajni servis SISMI o “safarijima na ljude” i sudjelovanju Talijana. Dva do tri mjeseca kasnije, početkom 1994. godine, SISMI je navodno odgovorio: “Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta. To smo spriječili i sada ih više nema.”
Do sada nije poznato je li taj dopis talijanske obavještajne službe zaista postojao niti je li upućen bosanskoj obavještajnoj službi. Ono što je sigurno jest da priča o snajperskom turizmu na brdima oko Sarajeva nije nova. Milanski Corriere della Sera je još 1995. godine — dakle za vrijeme opsade — pisao o tom fenomenu pod naslovom “Odmor u Bosni, pucanje uključeno“, piše Standard.
Žestoke reakcije bosanskih Srba
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi da je Gavazzeni u razgovoru za list Repubblica rekao kako se ovom temom bavi već dulje vrijeme, a poticaj mu je dao dokumentarni film “Sarajevo safari” slovenskog redatelja Mirana Zupaniča iz 2022. godine. Zupaničev film izazvao je žestoke reakcije bosanskih Srba — ratnih veterana, koji su tvrdili da je dokumentarac zasnovan na lažima.
Gavazzeni, međutim, tvrdi da posjeduje “brojne dokaze” i da se sve zaista dogodilo. Bilo je mnogo onih koji su pucali na ljude — “Nijemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada”, rekao je on za britanski Guardian. Dodao je da je “uznemirio pola Europe” i analizirao bosanske i talijanske izvore, uključujući i one iz obavještajnih krugova. Od srpske strane, kaže, nije dobio ništa: “Srbi sve smatraju urbanom legendom, izmišljotinom“, navodi NZZ.
Švicarski list dalje piše da su se još 2007. pojavili navodi o postojanju takvih “safarija”. Tijekom suđenja jugoslavenskim ratnim zločincima u Haagu, jedan američki vatrogasac, koji je kao dragovoljac boravio u Sarajevu i svjedočio pred Tribunalom, govorio je o stranim snajperistima. Smatra se da je upravo on prvi upotrijebio izraz “snajper-turisti” i govorio o monstruoznim metodama koje su im se pripisivale. Talijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave sa suđenja. Prema zapisniku sa saslušanja, iz kojeg citira list Avvenire, neki od snajperista birali su najranjivije mete: djecu.
Izjave ovog Amerikanca mogle bi biti ključne za nastavak istrage u Milanu. Prema članku objavljenom u listu Avvenire, tužiteljstvo je već zatražilo dostavu dokumenata iz Haškog tribunala.
Važnu ulogu mogla bi imati i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podnijela 2022. godine u Bosni i Hercegovini. I ona se pozvala na Zupaničev film. Karić je u međuvremenu svoju dokumentaciju proslijedila milanskom tužiteljstvu i poručila da je spremna pomoći istrazi. “Pustimo tužitelje iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao“, rekla je Karić za Repubblicu, prenosi Neue Zürcher Zeitung, javlja Deutsche Welle.
Scena.ba
