Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi, piše Hina.
Njemački ured za statistiku objavio je u izvještaju o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da je u tu zemlju stiglo 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a “sidro je diglo” njih 23.475.
Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je decenijama bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj.
Teško naći dobrog majstora
Mladen Zemljić iz Sindikata graditeljstva Hrvatske kaže da u građevini sindikati i poslodavci dobro sarađuju pa je u junu sklopljen novi kolektivni ugovor koji je dodatno povisio primanja građevinaca.
Konstantni rast plaća u hrvatskom graditeljstvu, koji je bio potaknut nedostatkom radne snage, doveo je do toga da se u Hrvatskoj može dobro zaraditi pa hrvatskim građevincima računica govori kako im se sve više isplati raditi u domovini.
Jer, kaže Zemljić, tu nemaju troškove stanovanja koji su u Njemačkoj “odletjeli u nebo”, a s druge strane život uz porodicu je snažna kočnica pri razmišljanju da se ode raditi u tuđinu.
Nedostatak majstora sasvim je promijenio razmišljanja poslodavaca, koji su shvatili da je bez primamljivih primanja nemoguće zadržati radnu snagu.
Trenutno u građevini prosječna neto plaća iznosi 1.300 eura bez raznih neoporezivih dodataka, a s dodacima je znatno iznad prosjeka.
Zemljić dodaje kako su novim granskim kolektivnim ugovorom sindikatima dane ovlasti da kontroliraju poštuju li poslodavci odredbe ugovora.
Predsjednik Uprave Radnika Križevci Mirko Habijanec kaže kako se primjećuje trend da hrvatski građevinski radnici okreću leđa Njemačkoj. Nekad je tamo odnos plaća u poređenjus Hrvatskom bio pet prema jedan, a sada je dva prema jedan.
Osim toga, nije u pitanju samo plaća, nego i razni neoporezivi dodaci kojih u Njemačkoj nema. “Dovoljno je kazati da imamo 15 dodataka na plaću koji dosežu 50 posto osnovne plaće”, tvrdi Habijanec.
Raste upis u strukovna zanimanja
Zbog takve poslovne politike u građevini sve više učenika upisuje u srednjoj školi građevinski smjer ili neki od srodnih smjerova, što je još prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo.
Porast interesa za upise u strukovna zanimanja potvrđuje i direktorica Srednje škole “Ivan Seljanec” iz Križevaca Gordana Juran-Ratković, koja kaže da raste upis u strukovna zanimanja, naročito u trogodišnje školovanje.
“Ranije smo na jedvite jade u dva roka upisivali učenike u smjerove zidar, tesar i strojobravar, a ove godine popunili smo kvote čim su otvoreni upisi”, rekla je.
Vjeruje da je interes porastao jer je učenicima nakon završetka školovanja osiguran posao sa više nego pristojnim primanjima. Osim toga, poslodavaca ima dosta, pa ako im ne sviđa trenutno radno mjesto mogu brzo promijeniti poslodavca.
S obzirom na nedostatak radne snage u građevinarstvu, brojni kvalificirani radnici shvataju da im je isplativije otvoriti vlastiti obrt nego se otisnuti u tuđinu.
Hrvatska je postala zemlja za sigurno zaposlenje i pristojnu zaradu u građevini, stoga ne treba čuditi što današnji školarci radije ostaju kod kuće nego da odu na Zapad, poručuje Juran-Ratković.
Scena.ba
