Nakon godina diplomatske izolacije, srpski predsjednik Aleksandar Vučić vraća se u središte političke pozornosti zahvaljujući ogromnoj potražnji Europske unije, a posebno Njemačke, za sirovinama potrebnim za proizvodnju električnih vozila.
Njemački kancelar Olaf Scholz planira iznenadni posjet Beogradu kako bi prisustvovao potpisivanju sporazuma o suradnji između EU i Srbije o uvozu minerala, uključujući litij. Ovaj korak ključan je za digitalnu i zelenu tranziciju EU-a.
Vučić je prethodno bio izoliran među europskim liderima zbog svojih kontroverznih veza s Rusijom i Kinom, napetosti s Kosovom i optužbi za izbornu prijevaru, piše Politico.
Njegova iznenadna rehabilitacija dolazi u vrijeme kada Njemačka, kao najveći proizvođač automobila u EU, traži načine kako osigurati litij unutar Europe kako bi smanjila svoju ovisnost o Kini. Litij je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila, a sigurnost opskrbe ovim mineralom postala je prioritet za europske zemlje.
Posjet kancelara Scholza Beogradu, zakazan za petak, dolazi iznenada i pokazuje koliko je Njemačkoj važno osigurati ovaj ključni resurs. Scholz će prisustvovati potpisivanju sporazuma o suradnji između EU i Srbije, a njemački ured kancelara nije želio komentirati detalje posjeta. Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič također će sudjelovati na ceremoniji potpisivanja, što dodatno naglašava važnost ovog događaja.
Vlada Srbije je u utorak najavila da će ponovno pokrenuti rad na kontroverznom projektu rudnika litija u zapadnom dijelu zemlje, nakon što je ustavni sud prošlog tjedna poništio prethodnu odluku o obustavi projekta. Prethodna vlada u Beogradu zaustavila je projekt i poništila dozvole dodijeljene britansko-australskoj rudarskoj kompaniji Rio Tinto nakon masovnih prosvjeda više od dvije godine.
Projekt Jadar, smješten blizu grada Loznice, posjeduje neke od najvećih rezervi litija u Europi. Vučić je prošlog mjeseca izjavio za Financial Times da očekuje kako će rudnik, koji bi trebao biti otvoren 2028. godine, proizvoditi 58.000 tona litija godišnje. To bi zadovoljilo 17 posto potreba za električna vozila u Europi, odnosno 1,1 milijun automobila godišnje.
Međutim, projekt nije bez kontroverzi. Ekološke nevladine organizacije i stanovnici Loznice izrazili su zabrinutost zbog potencijalnog uništenja okoliša i zagađenja vode. Također, strahuju od mogućeg raseljavanja ljudi iz tog područja. Radomir Lazović, supredsjednik oporbene stranke Zeleno–lijevi front Srbije, izjavio je za Politico da je odobrenje projekta od strane ustavnog suda rezultat političkog utjecaja.
‘U zemlji gdje institucije ne funkcioniraju, izbori su ukradeni, a Ustavni sud radi kao po zapovijedi,’ rekao je Lazović, ‘teško je zamisliti da će iste institucije štititi interese građana kada je riječ o okolišu, a posebno o tako visokorizičnim projektima.’
Scena.ba
