Ponovna svjetska kriza koči oporavak njemačkoga gospodarstva: rat u Iranu doveo je do usijanja cijena energenata, zbog čega su vodeći ekonomski instituti barem prepolovili prognozu rasta za 2026. godinu. Umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda od 1,3 posto, koliko su očekivali u rujnu, pet najutjecajnijih instituta sada zajednički prognozira samo 0,6 posto.
Njemačka je 2025. jedva izbjegla treću uzastopnu godinu recesije, a ove se godine nadala osjetnijem rastu jer se vlada zadužila kako bi osigurala masivna ulaganja u infrastrukturu, obranu i klimatsku tranziciju. Napad SAD-a i Izraela na Iran, međutim, već je izazvao posljedice čiji su razmjeri ugušili optimizam Berlina da će ulaganjima ove godine potaknuti osjetniji ekonomski preokret.
“Šok cijena energenata snažno potiskuje gospodarstvo”, rekao je ekonomist Ifo instituta Timo Wollmershäuser. “Istodobno, ekspanzivna fiskalna politika podupire domaće gospodarstvo i sprječava veći pad.”
Pesimistične prognoze i za 2027. godinu
Minhenski Ifo, Njemački institut za ekonomska istraživanja, kilski Institut za svjetsko gospodarstvo, Leibnizov institut za ekonomska istraživanja i Institut za ekonomska istraživanja iz Hallea dva puta godišnje objavljuju zajedničku konjunkturnu prognozu.
Osim što su smanjili procjenu rasta za ovu godinu za više od pola, instituti sada s više pesimizma prognoziraju ekonomiju u 2027. godini. Umjesto rasta od 1,4 posto, sada očekuju pola postotnog boda manje.
Jedna od očekivanih posljedica rata i poskupljenja nafte i plina je i ubrzanje inflacije na 2,8 posto ove te 2,9 posto iduće godine. “Iako se predviđa postupno smirivanje cijena energije, one će dulje vrijeme ostati osjetno veće nego što su bile prije rata u Iranu”, naveo je Ifo u priopćenju uz proljetnu prognozu. “To znači da će gospodarstvo teret troškova prebaciti na potrošače.”
Udar na novčanike i tržište rada
Drugim riječima, poskupljenje goriva izazvat će poskupljenje proizvoda na cijelom maloprodajnom frontu. Posljedice rata prikočit će i oporavak tržišta rada, s mlakim proljetnim zapošljavanjem u ožujku i brojem nezaposlenih iznad važnog praga od tri milijuna. Konkretno, instituti prognoziraju rast stope nezaposlenosti sa 6,3 posto s kraja prošle godine na 6,4 posto krajem 2026.
Budući da se kraj novog bliskoistočnog rata ne nazire, očekuje se da će i vlada ovoga tjedna smanjiti službenu konjunkturnu prognozu za ovu i iduću godinu. Rast slabiji od očekivanog značit će manji prihod od poreza, što će povećati pritisak na proračun temeljen na prognozi koja je bila znatno povoljnija od nove stvarnosti.
Scena.ba
