Novi tragovi o suptilnom, ali prethodno slabo shvaćenom evolucijskom plesu koji se događa između temperatura i promjena u veličini dijelova životinjskog tijela otkriveni su u studiji koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Texas u Austinu. Novo istraživanje nudi važne uvide o tome kako se životinje, posebice ptice, mogu prilagoditi brzom porastu temperatura potaknutom globalnim klimatskim promjenama.
Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, promatrala je gotovo 7000 vrsta kopnenih ptica koje se ne sele — što je gotovo dvije trećine svih vrsta ptica — i usredotočila se na to kako je morfologija ptica evoluirala prema gradijentima temperature okoline i drugim faktorima selekcije.
Dva općeprihvaćena “pravila” u biologiji ukazuju na to da kako se lokalne temperature mijenjaju, životinje će vjerojatno prilagoditi svoje sposobnosti prijenosa topline promjenom veličine svojih tijela i ekstremiteta. Bergmannovo pravilo kaže da hladnije klime rađaju veća tijela jer pomažu zadržati toplinu, dok je manja tijela pomažu odbaciti. Kao rezultat toga, polarni medvjed je više od 2½ puta viši u ramenima od sunčanog medvjeda iz ekvatorijalnih regija.
Ako se veličina tijela smanji, ptice možda neće moći loviti istu hranu kao njihovi preci. Slično tome, ako se prosječna veličina ili oblik kljuna promijeni, ptice mogu postati manje učinkovite u traženju hrane ili imati problema s tipičnim zviždanjem parenja.
