Cijene kruha, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle bi porasti zbog kombinacije rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše
Cijene u Bosni i Hercegovini ne prestaju rasti, dok plaće sve teže prate povećanje troškova života. Građani najviše osjećaju udar na kućne proračune kroz cijene hrane i osnovnih životnih namirnica, ali i školskog pribora, čije poskupljenje posebno pogađa roditelje uoči početka nove školske godine. Istodobno, dolazak jeseni i zime donosi nova pitanja o troškovima grijanja, energije i svakodnevnog života, piše Večernji list BiH.
Globalne cijene
Građane BiH najesen bi mogao dočekati novi pritisak na kućne proračune. Poseban teret predstavljaju cijene osnovnih životnih namirnica, koje građani najviše osjećaju pri svakodnevnoj kupnji. Cijene kruha, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle bi dodatno porasti zbog kombinacije rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše koje su pogodile europske usjeve, upozoravaju ekonomisti. Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene prehrambenih sirovina tijekom 2026. mogle porasti za 11,8 posto, a iduće godine za dodatnih 4,8 posto.
Najveći pritisci očekuju se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode. Posebno je izložena pšenica, čija bi cijena u trećem tromjesečju ove godine mogla biti 36 posto viša nego godinu ranije, odnosno oko 6,92 dolara po bušelu. Budući da je pšenica osnovna sirovina za kruh, tjesteninu, žitarice za doručak i kekse, rast njezine cijene mogao bi se postupno preliti i na potrošače. Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature u BiH već su ostavile ozbiljne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, a najveći problem trenutačno predstavlja kukuruz, čiji bi prinosi na pojedinim područjima mogli biti manji i za 80 do 90 posto. To ne znači da će cijene hrane automatski porasti, ali otvara mogućnost novog udara na potrošače. Ako bude manje domaće stočne hrane, proizvođači će biti prisiljeni nabavljati je po višim cijenama ili smanjivati proizvodnju. Prvi pritisak mogao bi se zato pojaviti upravo tamo gdje ga građani najviše osjećaju – kod mesa, mlijeka i drugih proizvoda životinjskog podrijetla. Ekstremne vrućine pogodile su i stočni fond. Prema upozorenjima iz poljoprivrednog sektora, proizvodnja mlijeka već trpi posljedice toplinskog stresa kod životinja. Kada je riječ o mesu, također postoje ozbiljna upozorenja.
Dodatni izazovi
U slučaju nastavka smanjenja proizvodnje mesa u EU, cijene bi mogle značajno porasti. Problem za domaće potrošače dodatno je izražen zbog činjenice da BiH značajan dio prehrambenih proizvoda i sirovina nabavlja iz inozemstva.
Početak nove školske godine donosi dodatne financijske izazove za roditelje. Cijene školskog pribora značajno su porasle, pa proizvodi koji su prije nekoliko godina stajali znatno manje danas predstavljaju ozbiljan izdatak za obiteljski proračun. Pred građanima je razdoblje novih izazova – od dolaska hladnijih mjeseci do potencijalnog rasta troškova grijanja i energije. U idućem razdoblju teško je očekivati promjenu trenda. Ako se nastavi rast cijena nafte, mogao bi uslijediti i rast cijena plina, odnosno troškova grijanja. Jedno je sigurno – građani više ne mogu beskonačno podnositi teret novih poskupljenja.
Dok cijene rastu, plaće ne prate stvarne troškove života, a jesen i zima donose nove izdatke. Bez ozbiljnih i sustavnih mjera životni standard građana bit će pod još većim pritiskom.
Scena.ba
