Za jedno od većih iznenađenja izbora u BiH, barem za one koji ne prate redovito lokalnu politiku, pobrinuo se Boris Horvat, kandidat šest stranaka u koaliciji Zajedno za Veliku Kladušu. On je pobijedio na tamošnjim lokalnim izborima i tako okončao dugogodišnju vladavinu ‘gospodara Kladuše’ Fikreta Abdića i njegove obitelji.
Kolone vozila kružile su centrom Velike Kladuše sinoć u kasne sate, nakon što je postalo jasno da Boris Horvat, kandidat čiju je kandidaturu podržalo šest bošnjačkih stranaka, vodi nedostižnom prednošću od preko 600 glasova na ukupno 7.480 izašlih birača na 69 od 72 biračka mjesta.
Kanidaturu Borisa Horvata je podržalo šest stranaka (SDA, SDP, NiP, DNZ, NS i DF) u koaliciji Zajedno za Veliku Kladušu. Bosanskohercegovački ministar komunikacija i prometa, Edin Forto iz Naše stranke, napisao je na Facebooku kako ‘obitelj ratnog zločinca više neće vladati’. Sam Horvat u poslijeizbornom obraćanju ipak je bio nešto tolerantniji.
‘Hvala vam svima koji ste mi dali povjerenje, vjerovali u mene. Mogu vam obećati jedno – bit ću načelnik svih građana Velike Kladuše i svih političkih partija. Moramo svi zajedno raditi za korist ovoga naroda. Kladuša će biti otvorena i prema USK, i FBiH i BiH, kao i prema Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Americi i svima ostalima’, rekao je Horvat nakon pobjede.
Horvat je osvojio 3.549 glasova, a drugoplasirani kandidat Laburističke stranke Amir Đogić 2.924, čime je okončana višegodišnja dominacija stranaka koje je osnovao gospodar Kladuše i osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić ili njegova obitelj. Naime, Laburističku stranku osnovala je 2013. Abdićeva kćer Elvira, nakon otcjepljenja od bivše Abdićeve stranke DNZ. Elvira Abdić je jedno vrijeme figurirala i kao načelnica Kladuše, dok se u fotelju načelnika nije vratio sam Fikret. On je na ovim izborima planirao predati štafetu mlađem stranačkom kolegi, no birači na taj podražaj ipak nisu reagirali.
Podsjetimo, Fikret Abdić poznat je još iz bivše Jugoslavije kao direktor uspješnog lokalnog kombinata Agrokomerc. U ratu je kladuški kraj proglasio neovisnom republikom Zapadna Bosna, koja je ratovala s glavnom strujom bošnjačke politike predvođenom Alijom Izetbegovićem, a surađivala sa svim njegovim protivnicima, kako s hrvatske, tako i sa srpske strane. Prema presudi karlovačkog Županijskog suda, 2002. je osuđen na deset godina zatvora za ratne zločine koje su počinili pripadnici njegove (para)vojske. Ipak, to mu nije priječilo da se 2016. vrati u fotelju općinskog načelnika, u kojoj je ostao do danas.
Scena.ba
