Bivši američki predsjednik Donald Trump i njegov kandidat za potpredsjednika, J.D. Vance, predstavili su plan za okončanje rata u Ukrajini. Predložili su model zamrznutog sukoba, koji uključuje autonomne regije s obje strane demilitarizirane zone, dok bi Kijev ostao izvan NATO-a, objavio je Financial Times.
Zamrzavanje rata Trumpov koncept revidira sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji nisu uspjeli zaustaviti neprijateljstva u istočnoj Ukrajini. Jedan od savjetnika bivšeg predsjednika izjavio je kako su ti sporazumi predviđali očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine kroz uspostavu autonomnih zona, ali uvjeti nikada nisu primijenjeni niti provođeni, prenosi Kyiv Independent.
Prema riječima savjetnika, ovoga puta bit će uvedeni mehanizmi za provedbu sporazuma i definiranje posljedica za kršenja. Međutim, po tom bi modelu europske snage, a ne snage NATO-a ili mirovne snage UN-a, nadzirale pridržavanje sporazuma.
‘Ukrajina gubi rat’
Trumpovi saveznici tvrde da Ukrajina gubi rat, što čini njihovu inicijativu moralno ispravnom. Trump smatra kako bi aktualni predsjednik SAD-a, Joe Biden, trebao razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, slično kao što su američki predsjednici razgovarali sa sovjetskim čelnicima tijekom Hladnog rata.
Ukrajina izvan NATO-a
Članstvo Ukrajine u NATO-u pritom se smatra neprihvatljivom opcijom u kratkoročnom razdoblju.
Fred Fleitz, koji je radio u Trumpovoj prvoj administraciji, tvrdi kako bi članstvo Ukrajine u NATO-u moglo biti isključeno na nekoliko godina kako bi se Rusija prisilila na pregovore.
“Zamrzavamo sukob; Ukrajina ne ustupa nikakav teritorij, ne odustaje od svojih teritorijalnih zahtjeva, a pregovaramo s razumijevanjem da vjerojatno neće biti konačnog sporazuma dok Putin ne ode s političke scene“, izjavio je.
Ipak, malo je vjerojatno da će ovaj pristup dobiti jednoglasnu potporu unutar Republikanske stranke.
Pregovori s Putinom
Jedan od vodećih republikanskih stručnjaka za nacionalnu sigurnost u Zastupničkom domu, Mike Waltz, predložio je da Trump iskoristi prijetnju ekonomskom slomu Rusije kroz niže cijene nafte i plina kako bi natjerao Putina na pregovore s Ukrajinom.
“Predsjednik odlično razumije utjecaj ekonomskih sankcija i imamo snažan ekonomski utjecaj na Rusiju. Prvi korak bio bi, njegovim riječima: ‘buši, dušo, buši’. Treba preplaviti svijet jeftinijom, čišćom američkom naftom i plinom kako bi se cijene snizile”, rekao je Waltz.
Saudijska Arabija, ključni saveznik Trumpa tijekom njegova prvog mandata, vjerojatno ne bi podržala ovakav potez.
Može li Trump izvršiti ekonomski pritisak na Putina?
Trumpovi bliski suradnici ističu da bi on mogao izvršiti značajan ekonomski pritisak na Putina. Kao dokaz njegovih mirotvornih sposobnosti navode Abrahamove sporazume potpisane tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Maroka i Sudana.
„Pokazao je da zna kako dovesti obje strane za pregovarački stol. Radio je to dosljedno. Arapi i Izraelci, Rusi i Ukrajinci mogu biti sljedeći“, rekao je američki diplomat Richard Grenell.
Američki izbori Predsjednički izbori u SAD-u održat će se 5. studenog. Glavna utrka vodi se između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris.
Prema posljednjim anketama, Trump trenutno vodi ispred Harris, iako s malom razlikom. Bloombergova anketa pokazuje da su predsjednički kandidati izjednačeni u sedam ključnih saveznih država.
Scena.ba
