Bosna i Hercegovina bi se žurno trebala pozabaviti alarmantnim trendovima, odnosno stalnim izazovima u vezi sa 17 registriranih manjina u državi.
Ovo stoji u petom izvješću Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina uz dodatak kako smatraju da je bh. društvo i dalje duboko podijeljeno po etničkim linijama, što ‘pogoršavaju politička i retorička neprijateljstva među konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima’.
– Ova podjela koči sveukupni napredak zemlje, uključujući i napredak nacionalnih manjina čija udruženja nisu dobila državna sredstva od 2020. godine zbog neusvajanja proračuna od državnih organa, navodi se.
Loše obrazovanje, neprovođenje odluka suda…
Nadalje, dotakli su se i našeg obrazovnog sustava za koji navode da održava etničke podjele kroz segregirane škole i različite nastavne planove i programe prilagođene svakoj konstitutivnoj grupi. Neuspjeh u rješavanju složene povijesti, kako se nastavlja, rata iz 1990-ih i njegove pristrane nastavne prakse i dalje ometa napore za pomirenje i podstiče klimu u kojoj su mladi sve skloniji nasilju.
Pripadnici nacionalnih manjina, ističu, i dalje se suočavaju s diskriminacijom u političkom sudjelovanju i pristupu javnim pozicijama, a ključne presude Europskog suda za ljudska prava ostaju nepromijenjene. Ova situacija je, dodaju, narušila povjerenje javnosti u demokratske institucije i upravu, što je dodatno pogoršano nedostatkom izvršenja odluka domaćih sudova.
– Emigracija, posebno među mladim ljudima koji traže posao ili fakultetsko obrazovanje, ključni je izazov za zemlju. Savjetodavni odbor smatra da nerazmjerno pogađa nacionalne manjinske zajednice. Nedostatak adekvatne podrške za manjinske jezike, kao i visoki pragovi za upotrebu manjinskih jezika u administraciji(ama) i za obrazovanje na ovim jezicima također ometaju implementaciju Okvirne konvencije u brojnim oblastima, istaknuto je u izvješću.
Preporuke
Unatoč tome što su najveća nacionalna manjina, naglašavaju iz Vijeća Europe, Romi i dalje doživljavaju diskriminaciju i socioekonomsku marginalizaciju.
Savjetodavni odbor priznaje ograničen napredak u implementaciji novog akcijskog plana u ključnim oblastima kao što su stanovanje, zdravstvena zaštita, obrazovanje i zapošljavanje, ali ‘posebno zabrinjava stanje predškolskog obrazovanja, gdje nedostatak sustavnih i kvalitetno kontroliranih pristupa ostavlja mnogu romsku djecu u nepovoljnom položaju, što doprinosi većoj stopi napuštanja i lošijim obrazovnim rezultatima’. Isto tako, složen sustav zdravstvenog osiguranja često isključuje Rome iz pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama, što nerazmjerno pogađa žene i djevojčice.
U svojim preporukama, između ostalog, Savjetodavni komitet poziva vlasti da poduzmu hitne i odlučne mjere za implementaciju jedinstvenog nastavnog plana i programa u školama kako bi se potaklo kritičko razmišljanje i inkluzivnost; sistematizirati ponudu predškolskog obrazovanja; osigurati provođenje presuda domaćih sudova u vezi sa diskriminacijom nacionalnih manjina; izvrši analizu potreba i interesa pripadnika nacionalnih manjina, koja će poslužiti kao osnova za izradu nacionalne strategije zaštite i promocije manjinskih identiteta, kulture i jezika; ojačati ulogu, statutarna ovlaštenja i odgovarajuće financiranje vijeća nacionalnih manjina; i sprovesti sveobuhvatan popis kako bi se točno procijenio demografski sastav i potrebe nacionalnih manjinskih zajednica.
Scena.ba
