U petak je u vrtu Muzeja književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine održan koncert ansambla ‘SA Sinfonietta’ u sklopu festivala Soundscape – Sarajevo Summer Fest. Nastupile su Tamara Arsovski i Alma Dizdar na violinama, Aida Deljkić na violi i Belma Alić na violončelu.
Program koncerta bio je zasnovan na susretu različitih stilskih modela i načina tretiranja gudačkog zvuka. Od ranog Mozartova klasicizma, preko Griegova i Holstova oslanjanja na starije plesne obrasce i tradicijsku glazbu, do različitih oblika tanga, repertoar je zahtijevao stalne promjene u artikulaciji, tonskoj boji, ritmičkoj organizaciji i karakteru zajedničkog muziciranja.
Koncert je otvoren Mozartovim Divertimentom u F-duru, K. 138, djelom u kojem se formalna preglednost ne može odvojiti od izvođačke preciznosti. Jasna struktura stavaka, brze izmjene motiva i ravnopravno sudjelovanje gudačkih dionica zahtijevaju discipliniran ansamblski odnos, posebno u oblikovanju fraze i održavanju lakoće glazbenog tijeka.
Griegova Holberg svita, op. 40 donijela je drugačiji odnos prema povijesnom glazbenom naslijeđu. Iako je zasnovana na formama barokne svite, riječ je o djelu u kojem su stariji plesni modeli preoblikovani romantičarskim harmonijskim jezikom i širim izražajnim rasponom. Kontrast između pokretljivog preludija, odmjerene sarabande, karakterne gavote, izrazito lirskog stavka Air i završnog rigaudona omogućio je ansamblu da pokaže različite razine dinamičkog i agogičkog oblikovanja.
U St. Paul’s Suite, op. 29, br. 2 Gustava Holsta fokus se premjestio na ritam, slojevitost i kontrapunktno povezivanje dionica. Četiri stavka svite počivaju na jasno profiliranim ritmičkim figurama, čestim promjenama teksture i preciznom preuzimanju glazbenog materijala među instrumentima.
Drugi dio koncerta bio je posvećen tangu, ali ne kao jedinstvenom stilskom obrascu. Underground Tango Gorana Bregovića oslanja se na naglašenu ritmičnost i prepoznatljiv spoj balkanskog glazbenog idioma i plesnog karaktera, dok kompozicije Leslieja Searlea tango povezuju s elementima bluesa, filmske glazbe i lakšeg koncertnog repertoara. Gardelova Por una cabeza zaključila je ovaj segment programa melodijskom prepoznatljivošću i izrazitom rubato logikom, koja od izvođača traži precizno usklađivanje slobode fraziranja i stabilnosti zajedničkog pulsa.
Vrijednost ovako koncipiranog programa bila je u tome što pojedinačna djela nisu bila predstavljena kao niz nepovezanih stilskih epizoda. Naprotiv, koncert je pokazao kako se plesni princip, od baroknih formi do tanga, kroz različite epohe mijenja u funkciji, izrazu i kompozicijskom jeziku. Gudački kvartet pritom se pokazao kao fleksibilan izvođački medij: sposoban za klasicističku prozračnost, romantičarsku punoću zvuka, kontrapunktnu preciznost i ritmičku neposrednost glazbe 20. stoljeća.
Koncert je okupio raznovrsnu publiku – građane Sarajeva, turiste i slučajne prolaznike koji su se zadržavali uz vrt Muzeja književnosti i kazališne umjetnosti BiH. Otvorenost prostora prema Ulici Sime Milutinovića Sarajlije omogućila je da koncert postane dio večernjeg kretanja kroz grad.
Scena.ba
