Izvor Raport.ba
Konačno smo dočekali konkretne rezultate rada Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini BiH, navode iz Centra za sigurnosne studije nakon što je predmetno Povjerenstvo izreklo prvu kaznu Mariji Ćosić, savjetnici zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, u iznosu od 5.000 KM zbog utvrđenog sukoba interesa.
Od usvajanja ovoga zakona, prije gotovo dvije godine, koji je bio i jedan od uvjeta na putu integracije prema EU, nismo vidjeli nikakve pomake ili nastojanja političara da rade na provedbi zakona koji su građani neopravdano čekali nekoliko godina, navode iz CSS-a.
Novčane kazne do 20.000 KM
“Izricanje predmetne kazne potaknulo je određene dvojbe u području vladavine prava i načela jednakosti svih osoba pred zakonom bez diskriminacije i povlastica (princip izonomije). Mjere koje Povjerenstvo može izreći, u obliku novčanih kazni, kreću se u visini od 1.000 do 20.000 KM. U ovom slučaju izrečena je kazna od 5.000 KM, ali ostaje dvojba o kojem se iznosu nezakonito stečene imovine radi u konkretnom slučaju.
Ako je iznos veći, što je za pretpostaviti s obzirom na to da su prošle dvije godine od donošenja ove zakonske norme, opravdano je pitanje isplati li se svjesno kršiti zakonske odredbe dok Povjerenstvo ne posegne za svojim ovlastima.
Samim time, dovodi se u pitanje svrha kažnjavanja, odnosno sami cilj generalne prevencije, kako u pozitivnom obliku stvaranja povjerenja u djelovanje represivnog aparata, tako i u negativnom obliku odvraćajućeg učinka, tj. da nitko ne počini takvo djelo. Također, svakodnevno svjedočimo da sudske instance prilikom odmjeravanja svojih kazni, uz zatvorske ili novčane sankcije, određuju krivcima i obvezan povrat sredstava ili oduzimanje nezakonito stečene imovine.”
Dodaju da ostaje vidjeti u kojoj će mjeri članovi Povjerenstva biti dosljedni i ekspeditivni u provođenju svojih nadležnosti u odnosu na imenovane osobe u institucijama BiH, od kojih popriličan broj koristi ove privilegije i ignorira predmetne zakonske odredbe.
Zakon je jasan
“Istina, Povjerenstvu su na raspolaganju i mjere poput inicijative za razrješenje dužnosti i poziv za podnošenje ostavke nositelju javne funkcije, ali se čini da one potpadaju više pod diskrecijska prava rukovoditelja nego pod obvezujuću normu.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da, u skladu s člankom 31. ovoga Zakona, Povjerenstvo ima rok od četiri godine za pokretanje postupka u odnosu na počinjenje povrede ovih odredbi, kao i da, u slučaju postojanja osnova sumnje o počinjenju kaznenog djela nositelja javne funkcije, u roku od osam dana obavijesti nadležno tužiteljstvo.
Podsjećamo, u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’, broj 18/24 od 15. ožujka 2024. godine, objavljen je Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, na 11. hitnoj sjednici Zastupničkog doma, održanoj 8. ožujka 2024. godine i na 3. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 8. ožujka 2024. godine.
Člankom 6. navedenog zakona, između ostalog, izričito je navedeno da nositelj javne funkcije obavlja samo jednu funkciju te, ako je u tom svojstvu angažiran na puno radno vrijeme, ne može obavljati drugi posao, a izričito ne u upravnim ili nadzornim odborima, upravama ili menadžmentu javnih poduzeća.
Člancima 9. i 10. naloženo je osobama na javnim funkcijama da po stupanju na snagu zakona i spoznaji o njihovom mogućem sukobu interesa informiraju Povjerenstvo te da u određenom roku prepuste tu poziciju nekome drugome, odnosno kolokvijalno rečeno, podnesu ostavku”, ističe se iz CSS-a.
Beskompromisna borba
Kao što se može zaključiti iz navedenog, BiH posjeduje kvalitetan mehanizam za borbu protiv korupcije u institucijama na razini države.
“Na članovima nadležnog Povjerenstva značajan je teret dosljedne provedbe i beskompromisne borbe protiv koruptivnih radnji nositelja javnih funkcija. Građani s pravom očekuju dosljednu primjenu europskih standarda i načela u borbi protiv ove sveprisutne pošasti koja nagriza sve društvene pore i pridonosi konstantnom nazadovanju naše države na globalnom indeksu percepcije korupcije.
Prisutna percepcija korupcije, zasigurno učahurena i među neodgovornim nositeljima javnih funkcija na državnoj razini koji se oglušuju o zakonske norme, u značajnoj mjeri utječe i na ispunjavanje kriterija vezanih za integraciju u EU i NATO, kao i na izvješća američke administracije o stanju i najvećim izazovima za demokraciju i prosperitet BiH.
Pozitivni pomaci na državnoj razini zasigurno bi se odrazili i potaknuli slične pomake i na ostalim razinama vlasti, konačno gradeći društvo jednakih mogućnosti i odgovornih političara koji rade u korist svojih građana”, priopćio je Denis Hadžović, predsjednik CSS-a.
Scena.ba
