Aida Džiho profesorica je jezika u jednoj mostarskoj školi. Njena plaća je nešto viša od prosječne u FBiH.
Od svojih primanja nije u mogućnosti da ostavlja bilo šta “sa strane“. Drugim riječima, štednja je za nju misaona imenica.
Naš sindikat
Podatak da građani, samo u Federaciji BiH, na ime štednje u bankama imaju oko 11,5 milijardi maraka, kako je to obznanila Agencija za bankarstvo FBiH u izvještaju za prvi kvartal ove godine, za nju je šokantan.
– U kakvoj su situaciji prosvjetni radnici najbolje govori činjenica da je naš sindikat donio odluku o generalnom štrajku u septembru upravo zbog nedovoljnih primanja. Mi od svojih plaća jedva pokrijemo osnovne životne troškove, a značajan broj nas je kreditno i na druge načine zadužen – kaže Džiho.
Štednja građana koji ukupno u BiH po tom osnovu imaju 14,1 milijardu maraka, računajući 2,6 milijardi u RS, svojevrsni je fenomen u situaciji kada je potrošačka korpa dostigla iznos od 3.000 KM, kada najveći broj penzionera ima minimalna primanja, a većina radnika prosječne plaće.
Berislav Kutle, ekonomski analitičar i nekadašnji bivši predsjednik Udruženja banaka BiH, govori nam da je povećanje štednje građana u bankama izraženo posljednjih sedam, osam godina te da je to, statistički gledano, u disproporciji sa standardom građana.
Kutle: Dio profita. Facebook
Broj “štediša“ koji u svojim rukama imaju 14 milijardi maraka je nepoznanica. Kutle kaže da, naravno, banke imaju sve podatke o klijentima, ali su to strogo čuvane bankarske tajne, a značajan broj građana ima više računa u različitim bankama.
Veći jaz
Igor Gavran, ekonomski stručnjak, kaže nam da toliki iznos štednje građana u ovakvoj ekonomskoj situaciji govori o sve većem razdvajanju bogatih i siromašnih.
– Naravno, imamo političare, visoku klasu ljudi koja uz vrlo malo rada ima visoke prihode i koji, također, imaju mogućnost povećanja štednje, a većina građana, poput penzionera, slabo plaćenih radnika i nezaposlenih, sigurno nije u toj kategoriji – ocjenjuje Gavran.
Kome se isplati
Podatkom o iznosu štednje građana iznenađen je i Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura“. Bago navodi kako bi valjalo provjeriti, kako kaže, je li riječ o oročenoj štednji, budući da je to neisplativo.
– Nisam odavno čuo da to itko radi. Nije mi jasno kome se to isplati. Možda bi pitanje bilo tko ima više od 10.000, 100.000 KM itd., jer oni koji imaju plaću oko 1.000 KM ne mogu štedjeti – navodi Bago.
Scena.ba
