Nakon pisma koje je američki državni tajnik Antony Blinken 11. siječnja poslao ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću i njegovom hrvatskom kolegi Gordanu Grlić Radmanu, a čija je glavna tema bio “ohrabrenje” da se prema predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću izvrši pritisak da prekine opstrukciju u svezi izgradnje plinovoda Južna inetrkonekcija, ovaj problem prešao je granice BiH.
Blinken nije nimalo blaži od američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja – on je u pismu hrvatskom i bh ministru izričito napisao: “S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovom materijom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sustava u Federaciji su dvostruki, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očita korupcija i ‘samodilovanje’ mogli bi ugroziti put BiH u EU”.
Vrlo je vjerojatno da ova ozbiljna optužba za korupciju od američkog državnog tajnika prema predsjedniku HDZ-a i posljednje upozorenje od sve izglednijih američkih sankcija. Sam Čović nikada se nije decidirano oglasio po ovom pitanju – zašto se i dalje inzistira na formiranju novog poduzeća koje će voditi projekt Južna interkonekcija, umjesto već postojećeg BH Gasa (gdje su velikom većinom uposleni bošnjački kadrovi), ali i obećanja njegovih partnera iz stranaka Trojke, Elmedina Konakovića, između ostalih, kako nemaju ništa protiv da se u istom pozicioniraju hrvatski kadrovi, pa i na vodeće dužnosti.
Ukoliko SAD uvedu sankcije Čoviću to neće biti samo udarac za njega osobno – veliku političku štetu nanijet će i najsnažnijoj nacionalnoj stranci Hrvata u BiH, a neizravno i Plenkovićevom HDZ-u.
Pismo Konakoviću i Grlić Radmanu
“Sjedinjene Države su duboko predane pružanju podržke stabilnosti, sigurnosti i regionalnoj ekonomskoj integraciji na Zapadnom Balkanu. Projekt južnog interkonekcijskog plinovoda između Hrvatske i BiH ključan je za vašu energetsku sigurnost i ubrzanje postupnog ukidanja ugljena”, ali pri tom ističe kako “stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji”.
“Pozivamo Dom naroda FBiH da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, financiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prijenosnog sustava u Federaciji, mora implementirati ovaj projekt kako bi osigurao energetsku sigurnost koja je prijeko potrebna FBiH. Potičemo poduzeće (BH GAS) da poduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije”, napisao je Blinken.
On je naglasio kako će Konakovićeva “jasna poruka Čoviću da bez odlaganja treba donijeti Zakon o južnoj interkonekciji koji su donijeli Federacija BiH i Zastupnički dom BBiH u prosincu 2021., od vitalnog značaja”.
“Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Grliću-Radmanu, a naša veleposlanstva će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske sigurnosti, ne samo diverzifikacijom energetskih ruta, već i diverzifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnoj razini i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje”, napisao je američki državni tajnik u pismu upućenom ministru vanjskih poslova BiH.
Hrvatski predstavnici inzistiraju na poduzeću iz Mostara
Vijeće ministara BiH je 11. svibnja 2023. usvojilo je odluke vezane uz Južnu i Istočnu plinsku interkonekciju. Radi se o Nacrtu osnova za vođenje pregovora zbog zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, a izglasano je i zaključivanje Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije’ na pravcu granica Srbija-BiH-Bijeljina-Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi. No, tu postoji veliki “ali”.
Naime, projekti Južna i Istočna plinska interkonekcija u vrlo različitim su fazama realizacije – Dok je za Istočnu utvrđen Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbija – za Južnu plinsku interkonekciju Vijeće ministara je samo razmotrilo Prijedlog prednacrta sporazuma BiH i Hrvatske te pozvalo Vladu FBiH na hitan prijedlog zakonskog rješenja prema Federalnom parlamentu.
Istodobno, Odbor za ekonomiju, prije tadašnje sjednice Vijeća ministara, jednoglasno je odlučio kako se još nisu stekli uvjeti za zaključivanje predmetnog sporazuma upravo zbog nepostojanja Zakona o plinovodu Južna interkonekcija usvojenog na razini federalnog parlamenta.
Za razliku od blokada i problema u Federaciji BiH, Republika Srpska (RS) još više, jedinstveno, učvršćuje svoju ovisnost o ruskom plinu i to Novom istočnom interkonekcijom, zajedničkim projektom Srbije i RS koji bi trebao ići trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banja Luka – Prijedor – Bosanski Novi, a nositelj projekta je GAS RES.
Potom su hrvatski predstavnici Vladi FBiH dostavili Prijedlog Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’, prema kojem je jasno da hrvatska strana inzistira na novom poduzeću sa sjedištem u Mostaru, a koje bi bilo zaduženo za izgradnju ovog plinovoda te njime upravljala. Prema izvorima Dnevnog lista već se spominje i ime prvog čovjeka tog budućeg poduzeća.
U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.
Američki stav jasan
Podsjetimo da su sredinom prosinca prošla godine, odgovarajući na pitanje Dnevnog lista oko teme Južne interkonekcije, iz Veleposlanstva SAD-a kazali: „BiH se nalazi na energetskoj raskrsnici. Južna interkonecija je put prema europskim integracijama i energetskoj sigurnosti, ali Dragan Čović i HDZ BiH blokiraju taj put, pokušavajući zamijeniti BH Gas s poduzećem koje oni mogu kontrolirati. Oni stavljaju osobne interese iznad javnog dobra, svojim inzistiranjem na osnivanju ekonomski i tehnički neopravdanog operatera prijenosa plina, što ujedno predstavlja dupliciranje. Neuspjeh da se krene naprijed s Južnom interkonekcijom bi produžio ovisnost o Rusiji i uskratio ekonomske pogodnosti stanovnicima Federacije BiH, koje im omogućuje novi izvor energije. Pokušaji da se ovaj projekt koristi za osobne i političke dobiti, otvara rizik njegovog sveukupnog uništenja, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih građana ove zemlje“.
I ovaj istup intoniran je vrlo ozbiljnim kritikama prema predsjedniku HDZ-a upravo zbog plinovoda Južna interkonekcija.
Također, krajem lipnja prošle godine američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, kao nikada do tada, izravno je prozvao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za blokadu izgradnje Južne interkonekcije jer, kako je rekao, “HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”.
„U ljeto prošle godine HDZ BiH Dragana Čovića uskratio je podršku BH-Gasu, zaduženom za proizvodnju i transport plina u Federaciji BiH, angažman na razvoju i izgradnji Južne interkonekcije. Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH dogodila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH 2021. godine Usprkos dobroj volji koalicijskih partnera u FBiH da se ide dalje s projektom, Dragan Čović izabrao je slijediti vlastite interese, a ne interese stanovnika Federacije. On i njegova stranka zanemarili su odgovornost koju predstavlja učešće u vlasti kontinuiranim odbijanjem da se uključe u važne aktivnosti unaprjeđivanja upravljačke strukture u BH Gasu, što bi tvrtki omogućilo da provede ovaj projekt. Rezultat toga je zastoj u provedbi projekta usprkos činjenici da su lideri u vlasti i gospodarstvu podjednako identificirali Južnu interkonekciju kao suštinski prioritet za BiH. Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i s tehničkog i s ekonomskog stanovišta“, poručio je tada, između ostaloga, američki veleposlanik u BiH.
Murphy je, pri tom, izrekao i izravnu poruku Čoviću.
„Ova opstrukcija sada prijeti uništiti svaki tračak nade za energetsku diverzifikaciju, da onemogući otvaranje novih radnih mjesta koje ovaj projekt sa sobom nosi, te ograniči ekonomski rast u Federaciji BiH. Izbor je jasan: učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji put će Dragan Čović izabrati? Ako izostane brza reakcija, to će biti jasan signal i BiH i međunarodnoj zajednici šta su točno prioriteti za Dragana Čovića”, poručio je tada američki veleposlanik.
Nakon ovoga, Čović se susreo s Murphyjem u Mostaru, a službena priopćenja obje strane nakon sastanka nisu dale najaviti bilo kakve tenzije, činilo se kako je, možda, ipak postignut neki dogovor. Međutim, sudeći prema Blinkenovom pismu, ništa od toga.
Plinofikacija Hercegovine i povezivanje s Hrvatskom na čekanju
Trasa plinovoda Južna interkonekcija bila bi na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Granica Republika Hrvatska/BiH – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju i Jajcu na području FBiH, uključujući infrastrukturu projekta, točku Interkonekcije, investitora.
Ovim projektom značajno bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu u Federaciji BiH, ali i omogućila plinofikacija Hercegovine, kao i drugih područja koji za sada nisu imale tu mogućnost. Koliki je značaj ovog plinovoda za razvoj ovih područja posebno nije potrebno pojašnjavati.
Za podsjetiti je da je plinovod Zagvozd-Novi Travnik na listi prioriteta Europske energetske zajednice. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milijuna eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio pola milijuna dolara za izradu projektne dokumentacije.
Plinovod je i smjer budućeg, snažnog povezivanja BiH s EU i susjednom Republikom Hrvatskom jer bi preko terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku za BiH osiguravala plin iz RH, odnosno, preko Jadransko-jonskog plinovoda nabavku azerbejdžanskog plina. Na koncu svega i kako sada stvari stoje, ne samo da se smanjuje energetska ovisnost BiH o ruskom plinu – ona i dalje jača.
Puljić: Sankcije za Čovića trebale biti nametnute prije Nove godine, željelo se probati još jednom“
Mnogi mediji prenijeli su i reakciju dugogodišnjeg novinara, dopisnika Al Jazeere iz Washingtona, Ivice Puljića. On je na društvenoj mreži X napisao kako su predsjedniku HDZ BiH američke sankcije spremne već od prosinca prošle godine.
“Dragan Čović je na korak od američkih sankcija. Povod je južna plinska interkonekcija, a razlozi su dublji – korupcija, povezanost s Dodikom i moguće Rusima, nacionalizam. Sankcije su spremne, trebale su biti nametnute prije Nove godine, ali htjelo se probati još jednom”, napisao je Puljić piše dnevni list.
Scena.ba
